st tte HKD SV. JERONIMA, Maurizio Schaepfin - Linda Seren SSVET VALENTIN E/-TERRYA pouijest-tradicia-érovanie Naslov forth MiSchaepflin, |. Seren: San Valemting Ui Teriy, Baizioni OCD, Roma, 2000, [Nakladnike HRD SW. JERONIMA Trg kralja Tomislava 21, ZAGREB tellvx: 01/4922-300 Za mabladnika; Radovan Gepec Uredio: Marke Zelié vu: de, Scania. Viekovie Preveia: Krenia Toke Lekeuna 1 horebtura: Yotar ges CIP Katlogionsia pul Ncnabs fives lies - Zags UK. 235.3 Soleaiaus, seneuus SCHORPELIN, Maurizio ‘Sec, encin feria posse tunics» seovene / Meveaic Schorpfin, Tinds Seren; <prevela Kseija TBR, « Zageeb + LISD Se Jeronma, 200, (Usblioceks Sec jsvenca + ke 22 Prijs ela San Valentin deni ISBN 9.272.0055 1. Seren, Jind 1 Salen, sonecos - Biograia 4022030 Maurizio Schoepfin- Linda Seren Sveti Valentin iz Ternija (poviest - sradicija - Hovanje HKO $¥, JERONIMA ibliotees: SVECIT SVETISTA Kajia ingeasioma di caore 6. 1] escoro di tern peri penile pesmesta of feadurre in croato sicni capitol de libro “Sa Yaleneina di ern. Societé Jeter eroata d San Girokem, Sika na maslounic Su, Valen - Zupal uted Sestine, Zagreb uvoD Risnshi matirologij aavoui 14. veliude kao nebeski redendan dvotice augenika imenom Valentia: jedace sveéenika w Rinm, dugog biskupa u Terniu, Povijesni po- daca jednom i dragom vila ma askudai, a ajihavi su Sive- ‘opis isprepletenibrojaim legendama, Sigurna jesamna da su podnijeli muceniiive va Krista u drupe poloviel UL stolota,u vrieme Zestokih progona kr8éana u Rimskom eatste, [ij lako protumatits priavu da se » narodn osobieo Seuju bak oni see, redovito ie prvi stoljeta krkcansera, 0 Kojima nema gotovo nikakovih sigursih povijesnds pox <araka, (Tako su naprimjer ss. Jutaj Rok, Filomena, Kata- rina Alcksandrijska pa i Valentin.) Sverom Valentina po- ‘veer su hr pokrajioltari werkyama irom Hrvatse, ai poneka kapetica ii crkwa, Ovobity ga Stuju i zarivaiu Jao zattinnika bolesnika i Cudesnug oadravitelj fite Vo- enti prev e na broaishi kao Zdrav). Tsto taka Valencin jezaseenik zarugnika i zaljublienih, 1 Srednjem vijeku verovale se da 14. velaze pice, koje vee asjecaju u zzaku pribliiavane praljeca {tuple ‘rentena potingu savijati svoja gilezda.‘Lako bi dan st ‘Valentina bio dan budenia novog Fivoca uakon zimskog sna imarnila, pazavo tog srecog muenika zazivaju zara nici ki se spremaju na savijanje svog ubieelskog prijez- da koje Ge biti blagoslavieno novim Fivotima - djeuum (O.sx Valentina pisao je sx Heda Cast v VUL stolegu, a njega se blagdan slavia wed w erjeme pape sv, Gren Velikog, koncem VI. i paetkin VIL tala, “Zabvaljujerno biskupu biskupiie Terni (Italia) Zaldla- is, Valentina w gradu Tern! Sco su nam dopustili da u 5 (ovo) krjzi objavimn prijevnd neki dielava knjge “Sun Valentina di Temi” objavljene u njihovo) nakladi Cascei i zazivajuel sx Valentina molimo molicen iz Casoslova: “Gospadine, 1 si pobjedanasnim mugenittvom sx. ‘Valentina prosyjettio svaju Crkva. Unrdao te mofime: kao fto je on biv nasledovatelj mike Kestove, ncks tako bude pomocnik natoj slabost” de Stanislas Vitkovit PROGONI KRSCANA | MUCENISTVO, Set je Valentin 2ivio u vrijeme progona keSdana i poput autegilt dugih kesana padnio je mageniseve. Naime, snelfivast irmecy nove vera, utemeliene na propunijedima Ziduva busa Krista: drlavaog uredenja ‘Rima ubezo se pokazala keajje aestalnom i problema- tienow, cc je uskoro postao nemogué mira sutivot rit driju zl, Aliviz kojih je co razlaga u rimskoj dréavisazrclo take. duhoko neprijacelisteo prema onima koji su ispotjedali oun vieru, kad je nobitaieni star Rima prema nekoé pokorenim narodiesa Koji sn poéeli sudjslovac u Zivont carsrva, wsijek bio onai Siroke vjerske snodlivosti, koja se ocitivala u ellekticizmu i sinkretizmu Sta te¥e “pri- ‘pajanju”raaliQiih butanstavai vierovanis teznih naroda? ‘Osnotai cazlog sububa koje stojecimasuprotstaviao ia8éansivo { drdavnn viast bio je Sto je yjerovanic a jed- noga Roga ix tema mnslo politi sustav carsera:ispo- vijedanjc kriganske vjere nije dozvoljavale sadjelvvanje v tradicionalo‘ra kultnim obredivas, ma kojima je, prem opcem snifjenju, bilo utemeljeno blagostanje Rimskog carstva, Tako odbijanje na vjerskojrazini poprimile jeu jar- nome mnijenja znagenje ieravnuy napada na dréave i njezine sikone, a keléani cu optuzbu niu mogli upoveci ti javnim mobitvama 2a carstvo ni iskazivanjcrn odanosti zakonitoj vlasti Bilo je stoga, na odredcni natin, nei2- bjstno da deéavne vlastdjeluja stroge prema aniena koji se opira temeljnom pobitiee-vierskom nagela, porrehi, kao Bo je reten, prinotenja Eriava boyovinta cali de Deobiti drtave, cc da kazujavaju ne samo za prijestupe 7 ego ja propuste v tora pogleda, jako jete bilo opreci pravaom pealom tadafnjeg viements. Pitanje pravne osnove progond ostae u renielfu neri- jelene poradi nedastamih invaca i radfititih ocjeua koje Sup ajima ejekom yremena izradavane. Kaka hilo, ned- vojbeno se dni da prije Decijeva carevanja pragni kri- aa nisu ional uistin jedinstveni peayai tema) ida je w parnicama postojac firok prostor disktecionog prava, te stoga i snailjivacs. Kada je, nadasve shog porasta krigamkih zajednica, car Devie inlan edikto ubvedi detvuvaia i kaznjavuniu za njezino nepostivanj, nezakonitosr krSansiva postala Js osnovom 2a provodenje reprosic. Mote se uglavnom redi, izasravivil pitanje pravne akonizonti osuiivanja krigana, da je sukoh koji fe sup- rosstavjao Rim (novu vjeeu vodio prenta skorom uvo- ddenju of:zih mera od strane oni koji su bili aa vlasd i oj su na taj natin hrjeli jaméiti postojanost carstva, temeljedi ju, prema jedniom shvacanju, na Stovanja bi (gova,a prema drugom na ubodavanju kaje se morale is basivati usobi cara er una suntealaiovornw bazanskons. ‘U prvo wricme nakon Isusove smeti mogle sc nagadati ‘9 skarom nostankay krSéana, Koji su ostali bex “wade” i rnadahritelja, no tn se, kao fn je nakirakn pranato, ne doista i ostvarilo, aaprotiy, novonastall vjecski pokret, unyesto da bude zat, eanvio sei jaf vigeeabtio.'1ako je inaska sceana pribjegla primi sles eiljem da keSsanc ublopi u drigtvo i catstvo, “Takava nesnoiljivest ionenaduje joi vise alu sew obzir uuame popusdljivestskojom su se Rimljani odnosii prem dnigo} monotistitko| veri: tidovskoj. lz toga se izvodi ‘aldjuzak da revlozi leaf sm porakl risk dedavu da ses ‘like silovitoss suprotstai lrééanstvu niga bili tolike, telgicime oli politike naravi, Ogigled, Rim Sida a