SLOVBNIJA nosom šljunka, ali je u zapadnom i nego i po visinama obrađena i nase- južnozapadnom dijelu dosta vlažno. ljena. Veća se mjesta (Radeče, Se- Njegova površina nije naročito rođna. vnica, Reichenburg, Krško) nalaze Nekada je. tu bio Ptuj, a sađa je Ma- samo u đolini Save i donje Krke. ribor najvažniji građ. Oba su grada Kraj donje Krke je veća Brežičko- nastala pokraj zgodnog prijelaza Krška. Kotlina, koja je okružena ter- preko Drave. cijarnim brežuljcima, a u srednjem Dravsko se Polje produžuje, u ne- dijelu je đosta prostrana ravan, koja što užoj Dravskoj Eavnici, u Među- je naširoko u vezi s hrvatskom Po- miu’je i Hrvatsko-Slavonsku Podra- savinom, pa je zbog toga i toplija. vinu. U njoj je, zbog toga, panonski Zato je brežuljasta ivica kotline do- uticaj još dosta jak. Jedino znatnije bra vinogradarska pokrajina, a naj- mjesto u njoj je Ormož, polazna točka bolja je po brežuljcima oko Brežica željeznice za Ljutomer i Prekmurje. i Krškoga, koji su veća središta kraj Zbog pretežno panonskog podneblja Save. Više gore uz Krku leži Novo s vrlo toplim i pretežno vedrim lje- Mesto, najvažniji grad Dolenjske, ali tom, svuđa je tuda, pored voćarstva bez inđustrije. i živinarstva, jako razvijeno i vino- Gorjanci (do 1.181 m), koji okružuju gradarstvo, najbolje u Slovenskim Kršku Kotlinu na jugu, čine granicu Goricama (niskim tercijarnim bre- prema Hrvatskoj. Na njima su prve žuljcima između Mure i Drave, koji uskočke naseobine. se pružaju i u Međumurje) i u Ha- Uz gornju Krku, a osobito zapadno lazama, južno od Drave. Tu se, oko od hje, počinje slovenački Kras. U Ljutomera, proizvodi najbolje vino istočnom dijelu su samo manja kra- u S. ska polja, na pr. Eačensko ili Grosu- S one strane Slovenskih Gorica je peljsko i Dobrepolje, zatim Kibničko- kraj Mure široka ravnica, na desnoj kočevsko. Među njima su većinom strani Mure poznata pod imenom malo rodna vapnenjačka brda i viso- Mursko Polje, s Ljutomerom i Gor- ravni s kraskim pojavama. Ipak je njom Kadgonom, a na lijevoj široka ovdje zemlja đosta. obrađena i nasta- Prekomurska Kavan, po kojoj teče njena, a najpustiji je predio Suha rječica Lendava. To je već sasvim Krajina (zapadno od gornje Krke). panonski predio. Glavna dva sređišta Prema zapađu i jugu zemlja se sve su: Donja Lendava i Murska Subota. više diže. Na sjeveru se dižu na ju- Sjeverni dio Prekmurja je opet ter- žnom rubu Ljubljanskog Barja veće eijarno pobrđe, slično Slovenskim Go- visine s Krimom (1.106 m) u sređini, ricama, ali je manje vinorodno i si- a na jugu na obje 'strane Kočevskog romašnije je. Polja: Rog (1.100 m) i Goteniški Sne- Među Dravskim Poljem i Savom, žnik (1.289 m). Sve su navedene pla- čija se dolina od Kadeča dalje opet nine pokrivene ogromnim, djelomice širi, i među Celjskom Kotlinom i Su- bukovim, a najviše jelovim šumama. tlom, prostiru se opet brda s poje- U sredini se dižu široke visoravni dinim prugama nižili tercijarnih ko- 700—800 m visoke. Sve je to kraska tlina. Po njima teku veće vode, i tu zemlja, ali je ipak iskorišćen, obra- se javljaju slojevi mrkog uglja i li- đen i naseljen svaki dio rodnije gnita (ugljenokopi. kod Reichenburga grude. Gdje su ostale podzemne te- i Brežica). I taj je predio po visinama kuće vode, one teku u tijesnim, gdje- i blagim padinama dobro obrađen i gdje na kanjonski način izdubenim, srazmjerno dobro naseljen. Što je dolinama (Išna, Kupa). Zato je ovaj zemlja više otvorena prema panon- predio najmanje prohodan i najviše skoj strani, to se sve više javljaju udaljen od željeznice. vinogradi. Većih mjesta tu nema. Zapadno od gornje Kupe, koja teče Spomenuti bi se moglo lječilište Ro- kroz škriljevastu zemlju, preko Loža, gaška Slatina. Cerknice, Planine prema Idriji, nižu Slično je i Dolenjsko Pohumlje se kraska polja, s ponornicama i pe- između Save i gornje (i donje) Krke. riodičnim jezerima (Cerkuičko Jeze- Među višim vapnenjačkim brdima su ro, Planinsko Polje i dr.). Taj niz tercijarne kotline s ugljenim sloje- kraskili polja predstavlja gornji tok vima, osobito u dolini Mirne (uglje- Ljubljanice, koja je nekada u čitavoj nokop Krmel, kod Št. Janža). I tu je svojoj dužini tekla nad zemljom,_ a zemlja ne samo u nizini i ravnici, kasnije joj je skaršćavanje premje- - 237 — SLOVENIJA stilo nekoje dijelove pod površinu. Na jugu prelazi ovaj predio u vi- Na kraskim poljima su znatnija soravni Ćećarije, gdje slovenački ele- mjesta: Lož, Cerkniea, Eakek, Pla- menat prelazi u hrvatsko stanovni- nina, Logatec. Ali sva ona, osim lo- štvo. Na trštansko-koparskoj obali kalne trgovine drvom, zemljoradnje javlja. se ponovno uzan pojas pješ- i stoearstva, nemaju ništa, što bi vri- čara, koji se, u sve širem pojasu, pro- jeđilo da se spomene. dužuje u srednju Istru. Tu slovenačko stanovništvo dopire od Istre do u Zapađno od navedenih kraskih polja blizinu donje Soče, do Štivana kod diže se najviši dio slovenačkog’ Krasa: Devina i do Jadranskoga mora. Tu visoke grupe Sniježnik (1.796 m), Ja- je Trst, koji je bio u starom dijelu vornici (1.286 m) i Hrušica (1.300 m). grada talijanski, ali su sva okolna Njihovim istočnim rubom ide drža- mjesta, neposredno uz stare gradske vna granica između kraljevine SHS bedeme, uvijek bila slovenačka. Isto i Italije. Ogromne šume pokrivaju tako je Kopar ostao talijanski grad. ova uzvišenja. Nastavak Hrušice a neposredno uz njega počinju slove- prema sjeverozapadu je Trgovska načka sela. Šuma (do 1.495 m), koja dopire do Austrijska S. obuhvata južni i cen- srednje Soče. Na njenoj sjevernoj tralni dio Celovačke Kotline, koja je strani pruža se do Soče i do donje na jugu okružena Karavankama, i do- Bače pojas visoravni, u visini od nji dio Ziljske Doline. Narodnosna 700—800 m na objema stranama Idrije, granica ide sada od ušća rijeke La- koja za svoj razvitak ima da zahvali budnice (Lavant) bregovima između rudniku žive. Drave i Labudnice na južne vrhove Jugozapadno od toga najvišeg po- Sviniške Planine (Saualpe), a otuda jasa slovenačkog Krasa su kotline preko Krke na Celovac, gdje su sela starotercijarnoga pješčara, koje čine južno i istočno od grada još slove- šire đoline s normalnim površinskim načka, a sjeverno i sjeverozapadno su tokovima. To su doline Kijeke, ko- ponijemčena. Od Celovea iđe_ naro- tlina kraj Pivke, gdje leže Postojna, dnosna graniea tik pokraj sjevero- čuvena zbog svoje veličanstvene kra- istočnog kraja Vrpskog, na sjeverni ske pećine, već na rubu kranjskog kraj Osojskoga Jezera (Ossiacher terena. Najveća je Vipavska Dolina, See), pa po visinama istočno od je- koja je u vezi sa Soškom Dolinom, zera prema Beljaku (Villach), koji je kojom prelazi u široku nizinu. U još njemački, a ima na istoku i jugu Vipavskoj se Dolini zbog toga javlja uz samu građsku teritoriju već slo- već jak uticaj međiteranskog podne- venačka sela. Od Beljaka granica blja, s ranim proljećem i vrlo toplim, između Slovenaca. i Nijemaca ide na vedrim ljetom. Zbog toga je tu ra- glavni greben Dobrača, pa dalje po zvijeno vinogradarstvo, čije je sre- Ziljskim Alpama do blizu trga Šmo- dište Vipava, dok je obližnja Ajdov- hora (Hermagor). Tu se granica ščina, koja je s Goricom vezana že- okreće prerna jugu preko doline, tako ljeznicom, važna kao industrijsko sre- da je Šmohor s gornjim dijeloin Zilj- dište. Ipak bura čini teškoće u zim- ske Doline još njemački, a sve. što je skoj polovini godine. Osjetljivije istočno od Šmohora, slovenačko. Od biljke (masline, smokva, bademi i t. d.) Šmohora ide granica pravo prema mogu da se održe tek u okolini Go- jugu u Italiju, te kod Pontebbe- rice. Pontaflja prelazi u talijansko-slove- Među navedenim pješčanim kotli- načku narodnosnu granicu. Tu je da- nama, Trštanskim Zalivum i. donjom kle trojna granica germanske, slo- Sočom, leži najneplodniji dio slove- venske i romanske rase. načke teritorije: Trštanski i Komenski Koruška se S., po površini i pri- Ivras. Površina je tu ponajviše ka- rođi zemlje, ne razlikuje mnogo od menita, bez šume, s neznatnom koli- ostale S„ od koje je dijele Karnvanke, činom plodne zemlje. Tu su vino- Peca i Strojna. Celovačka Kotlina je gradi, čuveni zbog jakih crnili vina, nisko, prostrano utolegnuće među glavna osnova egzistencije. Svaki i alpskim planinskim vijencima. U le- najmanji dio plođne zemlje brižljivo deno doba bila je ona sva pokrivena je obrađen. Inače ne bi bilo moguće golemim leđenjacima, koji su je ispu- živjeti na tako oskudnoj zemlji, gdje, njavali, dolazeći od zapada Dravskom naravno, ne može biti većih naselja. i Zelskom Dolinom, u srednjem pre- SLOVENIJA djelu, kod Celovca, do visine 500 do januarska temperatura P0 do P5° C) 700 m, i dopirali do njenog istočnog hladne. Ipak zima ne dostiže visinu ruba. Zato imaju brežuljci u njoj kao u Celovačkoj Kotlini. Zbog bli- značajne oblike: okrugle kupe, oble zine Alpa i mnogih oblačnih dana, oblike, i, na mnogim mjestima, mo- ljeto nije naročito toplo (srednja jul- rene, a za njima jezera. Zbog toga je ska temperatura 19 do 20° C). Toplije Celovačka Kotlina zemlja bezbrojnih je ljeto, s većim brojem vedrih dana, jezera, velikih i najmanjih. Neka su na nižim brežuljcima i ravnicama na od njih đjelomice otekla, pa su preo- jugoistoku i istoku; gdje je već zna- braćena u močvare ili bare. Najveće tan uticaj Panonske nizine. je Vrpsko Jezero. koje je srazmjerno Klimatski uticaj Jađranskoga mora plitko, i zbog toga zgodno za kupa- ograničen je na talijanski dio S., lište i ljetovalište (glavna su središta gdje međiteranski uticaji dopiru u saobraćaja sa strancima na jezeru đolinu uz Soču, uglavnom do Kanala. Poreče [Portschach], i Vrba). i uz Donju Vipavu. Inače se ti uticaji Površina Celovačke kotline je ra- . osjećaju u uzanom pojasu na Krasu znolika. Ravnice ima kraj Drave, tek uz more, i naravno, u veneeijan- gdje u uskom pojasu uz Rijeku, od sko-slovenačkoj teritoriji, koja se diže Beljaka do ušća Bele, leže Donji i kraj prostrane ravni. Samo je ovdje Gornji Rož, đalje Podjuna, šira ra- zima zaista topla, ukoliko ne duva van među Dravom, Pecom i Obirom. bura, koja je osobito u Trstu, veoma Na lijevoj strani Drave je Celovačka jaka. Ljeto je, naravno, veoma vruće. Ravan s Gosposvetskim Poljem (Saal- felđ), gdje je nekada bilo sjeđište Za pođneblje S. karakteristično je slovenačkih vojvoda stare Karanta- izobilje vodenih taloga (1.000 do 3.000 mm na godinu). Njih ima najviše nije, i valovita Velikovska Ravnica, među Dravom i Svinškom Planinom. u pojasu od Julijskih Alpa do Snije- Celovačka Kotlina je naseljena od žnika (3.000 mm), a najmanje u ni- prilike isto onako gusto kao i ostala skom pređjelu istočno od Maribora, S. Njeno je stanovništvo zaposleno a i tu ih je još uvijek oko 1.000 mm. uglavnom ratarstvom i stočarstvom, Na jugozapađu talozi đostižu mak- a vrlo je važno i šumarstvo. Šume su simum u jesen, a na sjeveru i sje- velikim đijelom svojina njemačkih veroistoku ljeti. Inače nema u S. ni veleposjeđnika. Željezoindustrijsko jednog godišnjeg doba, u kome ne bi mjesto su Borovlje s obližnjom Bi- bilo za vegetaciju prosječno dovoljno stricom. Inače ova zemlja ima izra- kiše. Značajna je vanredno velika zito agrarni značaj, i gradovi i tr- vremenska promjenljivost, osobito govi, kao na pr. Velikovec, Pliberk, zimi: rijetko kad traje jači mraz ne- i t. d., samo su trgovačka i admini- prekidno duže vremena. Jesen je obi- strativna središta. Nešto više indu- čno vrlo duga i jako topla, a prava strije i trgovine ima u Celovcu, gla- zima počinje tek krajem decembra. vnom gradu Koruške pokrajine, i u U tome se pokazuje uticaj Jadran- Beljaku, koji se u posljeđnjim dece- skog mora, koji inače, zbog visokih nijama, zbog žive trgovine i saobra- i širokih planina među Risnjakom i ćaja s Italijom (drvo), veoma razvio. Triglavom, ne može da đođe do svoga U pogledu saobraćaja Celovačka je punog izraza. Kotlina prolazna zemlja. Ima tri do- Celovačka Kotlina razlikuje se od bra puta, sada automobilske ceste, ostale slovenačke teritorije u pogleđu koje vode preko Karavanki na Gor- pođneblja time, što ima oštrije pod- nju Savu, i dvije željeznice, jedna neblje. Zbog toplotne inverzije, koja ide glavnom đolinom preko talijanske se javlja u toj, sa svih strana sasvim teritorije kod Trbiža, a druga kroz zatvorenoj kotlini, u vanredno jakom karavanski tunel (preko 8 km) kod obimu, zime su vrlo stuđene. Ali i Jesenica. Osobito je važna željeznica, ljeto je srazmjerno hladno, tipično koja vodi kroz Beljak i Trbiž u Ita- alpinsko. Zato je karakteristično, da. liju, jer je to za istočnu Austriju je- se tu ne goji kukuruz, a mjesto pše- dina neposredna željeznica u Italiju. nice ima u izobilju raži, mnogo više Pođneblje u S. je umjereno. Zime nego u ostaloj S. Vinova loza ne može su u centralnom pređjelu, osobito u da uspijeva, osim sasvim usamljeno. Ljubljanskoj Kotlini i u zatvorenim na jednom mjestu kod Žigare Vasi, dolinama i kraskim poljima (srednja gdje je kraj otvoren toplomu južnom — 239 — SLOVENIJA vjetru, koji dolazi dolinom Bele preko dene sirnice, koje izvoze sir. Najbolji Alpa. je bohinjski sir iz Julijskih Alpa. S. se obieno oznaeuje kao industrij- Jako je razvijeno gojenje svinja, ska zemlja. Ali ona je industrijska samo svinje ne krme žirom i kuku- zemlja samo, ako je upoređujemo ruzom, već poljskim proizvođima i s ostalim pokrajinama naše kralje- otpacima iz kuhinje. Konji se upo- vine, koje imaju još manje tvornica trebljavaju za kola. Ostale domaće i inđustrije nego S. Prema pravim životinje, na pr. magarci. ne goje se inđustrijskim predjelima Evrope treba gotovo nigdje. Znatan dio prihoda još uvijek označiti S. kao poljopri- đonosi seljacima u S. prođaja stoke. vrednu zemlju, jer od cjelokupnog Šume u S. zauzimaju gotovo polo- stanovništva S. skoro dvije trećine vinu površine. Od toga ima 38—40% (65%) su zaposlene u poljoprivredi, četinarske, 32—34% lisnate i 28—30% stočarstvu i šumarstvu. mješovite šume. Uopće je 94% visoke E S. je po zvaničnoj statistici, 94-7% šume. Znatan dio šumske površine je produktivne i 5‘3% neproduktivne po- u vlasteoskom posjedu. Veleposjedi, vršine. Od produktivne površine, koja koji bi obuhvatali velike areale izo- iznosi 1,533.790 ba, otpada na njive rane zemlje i livađa, u S. su, izuzevši 20'73%, na voćnjake 16'95%,^ na paš- Prekmurje, izuzetak. Veleposjedi. koji njake 13'59%, na šume 46'37%, i napo- su većinom imanja negdašnjeg nje- sljetku, na bare i močvare 0'19%. Vidi mačkog feudalnog plemstva, imaju se dakle, da njive i vrtovi čine u S. najviše šuma. Ipak je šuma uglavnom jedva nešto više od jedne petine cje- podijeljena još dosta ravnomjerno; lokupne produktivne površine. Uz taj skoro sve srednje i veće seoske kuće srazmjerno sigurno vrlo mali pro- imaju pored njiva i šume. Šuma je cent treba još dodati, da kvalitet ze- rezerva, iz koje seljak u S. pokriva mlje S. nije prvoklasan, i da se po troškove. Inače bi mu ekonomija bila rodnosti nikako ne može upoređivati vrlo često pasivna. na pr. s Banatom ili Srijemom. Ze- Gustoća stanovništva u S. iznosi mlja u S. se mora dobro gnojiti i ra- 65 ljuđi na kv. km. S. je dakle, po- cionalno obrađivati, pa tek onda daje slije Vojvodine, naša relativno naj- priličan prinos. naseljenija pokrajina. Ali pravu sliku Za slovenačku poljoprivređu _ je ka- o značenju tih brojeva đobivamo tek onda, ako uzmemo na um, da je S. rakteristično, da se tu goje najrazno- alpinska, brdovita, djelomice čak kra- vrsnije kulture, ali ni jedna u naro- ska zemlja, i da je samo petina cje- čito velikoj množini. Sadi se prije lokupne površine u njivama. Na sva- svega vrlo mnogo krompira (13% njiva je zasađenih krompirom), relativno koga seljaka u S. dolazi dakle vrlo malo izorane zemlje. Stoga. po zva- više nego u ma kojoj drugoj našoj pokrajini. Zatim dolaze kukuruz, pše- ničnoj statistici, u S. prevlađuje mali posjed. S. je upravo klasična zemlja nica, raž, ječam, zob, keljda, proso, mafog posjeđa. Veliki dio seoskih go- pasulj, repa, kupus, korijenje. Got.ovo spodarstva je pasivan, ili bar tako svaka seoska kuća ima sve te kul- blizu pasivnosti, da svaka izvanre- ture, ni jedna se od njih ne goji u dnost (grad, požar. veliki porezi i t. d.) tako pretežnoj množini, da bi to omo- povlači poremećaj ravnoteže u eko- gućilo specijalizaciju. Zato seljaci nomiji. Stoga se svaki, i najmanji imaju kadšt.o samo po malo ovih ili prihod od šume i od stočarstva mora onih produkata, prema tome kakva je pažljivo upotrijebiti. Gdje to nije ljetina, a pojedine od njih, osobito moguće, potrebna je zarađa van po- pšenično brašno, moraju skoro svuđa ljoprivi*ede. Gdje nije bilo inđustrije, kupovati. nastupilo je iseljavanje. Seljak u S. ne posvećuje stočarstvu manje pažnje nego poljoprivređi, Sirovina za industriju S. nema u izobilju. Industrijske se biljke rnalo možda čak i više. Ovce se goje u saj goje. U Savinjskoj Dolini goji se svim neznatnom obimu, a koze još mnogo hmelj, i to gotovo sve za izvoz. manje. Poglavita domaća životinja je Lan se goji u neznatnoj mjeri. Še- govedo. Gotovo svuda su uvedene dobre alpinske pasmine. U mnogim ćerne repe nema, ni duhana, ni svi- krajevima su uređene mljekare, koje lene bube. izvoze mlijeko ili proizvode od mli- Ali zato S. ima dobro razvijeno ru- jeka. U planinskim predjelima su uve- đarstvo. Osim ug'lja kopa se olovo u — 240 — SLOVENIJA Črni, u Mežiškoj Dolini. To je velik, dila moderna industrija. Zatim je u moderno uređen rudnik, s velikom to- tom predjelu veće bogatstvo ruđa, pionieom. Rastopljena ruda ponaj- osoMto uglja. Tu su pođignute i prve više se izvozi. Manji rudnik za olovo željezničke pruge, a tu se najviše ja- ima i u Litiji. Svi ostali ruđnici vljao i uticaj susjedne austrijske olova, žive, mangana, željeza i t. d. industrijalizacije. napušteni su, jer nije bilo dovoljno Među najrazvijenije industrijske ruđe za modernu proizvodnju. Veliki grane u S. spada teška industrija že- rudnik žive u Idriji, drugi u Evropi, ljeza, koja ima svoja središta u Jese- ostao je pod talijanskom vlašću, a nicama, u Štorama kod Celja i u Ra- isto tako i rudnik cinka i olova kođ vnama kod Guštanja. Lakša indu- Rablja, u zapadnim Julijskim Al- strija _ željeza je u Ljubljani, kod pama. Kamnika u Tržiču, u Kropi, u Celju S. ima mnogo uglja. ITgljeni rudniei i Mariboru, a manja još u nekim al- su: u Trbovljama, Hrastniku, Zagorju pinskim mjestima. Tekstilne indu- i kod Laškoga, kod Velenja, u Rei- strije, koja proizvođi ponajviše pa- chenburgu, kod Kočevja, u Krmelju mučnu robu i platno, a u manjoj kod St. Janža.; ima još nekoliko ma- mjeri_ i vunenu robu, ima u Tržiču, njih. Cjelokupna produkcija uglja u Kranju, Litiji, Ljubljani, Št. Pavlu S. iznosi skoro polovinu cjelokupne u Savinjskoj Dolini i Kočevju. Tek- produkcije u našoj državi. Ali sav stilne kućne radinosti nema nigdje ugalj u S. je iz tercijarnog doba, pa više, osim čipkarstva, koje cvjeta u je ili mrki ugalj ili čak lignit. Naj- pređjelu između Škofje Loke i Idrije. boljeg, t. j. crnog uglja, S. nema. Ne- U Domžalama je jako razvijena in- znatni rudnik kod Orlja blizu Lju- đustrija proizvodnje slamnih šešira. bljane je tako malen i primitivan, da Jako se razvila industrija kože (Tržič, ne đolazi u obzir. Ljubljana, Šoštanj, Maribor i Ptuj). S. ima mnogo vođene snage, što je Inđustrija drva, s obzirom na bogate razumljivo s obzirom na veliku ra- šume, nije đovoljno razvijena. Drvo znolikost u terenu i obilje vodenih se izvozi najviše kao drvo za građu taloga, raspoređenih ravnomjerno na i đaske. Zato ima gotovo u svirn pre- sva godišnja vremena. Elektrifikacija đjelima mnogo velikih i manjili pi- S. stalno napreduje. Najveća dva pod- la.na, koje rade za izvoz. Većih tvor- uzeća za proizvodnju električne snage nica za razne proizvođe iz drva, za su: Fala na Dravi, iznad Maribora, i kemijsku preradu drva i t. d. ima u Završnica, blizu Bleda. Manjih ima gornjoj Mislinjskoj Dolini, u Pol- po selima. Razvitak elektrifikacije zeli kod Celja, u Majšpergu kod Ma- sprečava oskudica kapitala. ribora, u Sevnici kraj Save. Tvornice Topli i mineralni izvori, ljetovališta za proizvođnju papira i kartona na- i klimatična lječilišta su: Bled, Bo- laze se u Vevčama-Medvodama, Tr- hinj, Ivranjska Gora, Rogaška Sla- žiču, Radečama. Pokućstvo se proi- tina, Dobrna, Topolšica, Laško, Rim- zvođi ponajviše u okolini Ljubljane, ske Toplice, Radenci. U Alpama je u Konjicama s okolinom i u Mari- živ saobraćaj turista. boru. Kemijska je industrija zastu- Industrija u S. primorana je dakle, pana u Mostama kod Ljubljane, u da znatnim dijelom uvozi širovine. Hrastniku, u Celju, u Rušama kod Što se tiče geografskog položaja indu- Maribora. Barutna tvornica ima u strijskih poduzeća, treba naročito na- Kamniku. Staklane se nalaze u Za- glasiti, da imamo dva različna pre- gorju, Hrastniku i u Straži kod R.o- djela. Skoro čitava industrija kon- gaca. Tvornice cementa su u Moj- centrirana je na teritoriji uz željez- strani blizu Jesenica, u Trbovljama nicu Maribor—Celje—Zidani Most— i Zidanom Mostu. Srazmjerno malo Ljubljana—Vrhnika, i na teritoriji ima tvornica za preradu agrarnih sjeverozapadno ođatle, dok je predio produkata. Parni mlinovi se napu- južnoistočno od navedene željezničke štaju; ima ih još samo u Celju i Ma- pruge skoro potpuno bez industrije. riboru. Tvornice za preradu mesnih Uzrok intenzivnijoj industrijalizaciji proizvoda ima samo u Mariboru, a na sjeverozapadu su veće vodene Vrhnici i u Ljubljani. Velike pivare- snage, koje su od. vajkada pomagale, su u Ljubljani, u Mariboru i u Žalcu- da se u alpinskim đolinama razvilo Laškom; manje su napuštene. Velika obrađivanje željeza, koje je naslije- tvornica duhana je u Ljubljani. Tvor- — 241 — 1S SLOVENIJA nica primjesa za kavu ima u Ljublja- —Trst). S druge strane opet S. nema ni, Mariboru i kod Ivamnika. dovoljno željezničke veze s Hrvat- Velika su inđustrijska središta, skom, što je posljedica mađžarske gdje se stanovništvo većinom izdrža- željezničke politike. Zato su S., iako va samo od industrije: Jesenice, Tržič, ona ima srazmjerno gustu mrežii. Ljubljana, Celje, Maribor i, naravno, neophodno potrebne pruge među Ko- veća rudarska središta. U industriji čevjem i riječkom prugom. Pruga su zaposleni većinom domaći i okolni među Novim Mjestom i Karlovcem seljaci. Ke smije se, osim toga, izgu- sagrađena je tek 1908. Veza s Prek- biti iz vida, da su najveća industrij- murjem i Murskim Poljem, koji su ska poduzeća u posjedu Nijemaca, od 1918 imali potpuno izolirane želje- domaćih ili stranih, privatnih lica ili znice, načinjena je već 1924, pomoću dioničarskih društava. nove pruge Ormož—Ljutomer—Mur- Baš zato, što je industrijalizacija S. ska Sobota. sporo napređovala, veliki je dio sta- Za trgovinu je S. važna pokrajina, novništva tražio zarađe u tuđini. Ise- jer najveći dio saobraćaja za Austriju, ljavanje je dostiglo vrhunae 1890 do Njemačku. čehoslovačku i Italiju. i 1910. Tada se iselilo iz S. najviše, na- obratno, ide slovenačkim željeznicama. ročito muških. Samo manji dio tih Iz S. ide u inozemstvo deset pruga, iseljenika vratio se u domovinu. dok iz Srbije idu u inozemstvo samo Saobraćaj je u S. uglavnom dobar. tri. Zato je trgovina u S. postala vrlo Transport tovarnim životinjama nije živa (glavno sređište joj je, dakako. više nigdje u običaju, pa ni u pla- Ljubljana), iako S. jako nedostaje ninskim predjelima. Cesta ima gotovo neposredan izlaz na more. svuda u velikom broju, i one su bile Stanovništvo S. je u narodnom p_o- uvijek u srazmjerno vrlo dobrom gledu dosta jedinstveno. U S. stanuju stanju. Ceste su većinom državne i kompaktno Slovenci. koji čine 93'2% oblasne, zatim sreske; samo manje su cjelokupnog stanovništva. Srba i Hr- općinske. I telegrafska i telefonska vata je 1921 bilo 10.721, t. j. 1%, i topo- mreža je srazmjerno gusta. Kijeka za najviše u glavnim centrima, ođnosno plovidbu u S. nema. Samo se đrvo u mjestima, gdje su garnizoni i veća prevozi splavovima na pr. po Savi, upravna sređišta. Narodne manjine Savinji i Dravi. u S. su srazmjerno malo zastupljene. Željeznička mreža u S- srazmjerno Neznatno jezično ostrvo čine Nijemci je gusta. Austrija je upotrebljavala oko Ivočevja, doseljeni u 14 vijeku. S. kao prijelaznu teritoriju za izlaz Njihov broj iznosi samo 12.000, a i na more u Trst i Rijeku. Zato je S. među njima je naseljenih 5.300 Slo- dobila željeznicu vrlo rano. Pruga od venaca. Područje Kočevljana izgleda Beča—Graza, preko Maribora do Ce- na kartama prostranije nego što bi se lja sagrađena je već 1846. To je naj- moglo zaključiti po statistici, jer je starija željeznica u kraljevini. Do malorodno i slabo naseljeno. Nekoliko 1849 produžena je ova pruga do Lju- njemačkih sela sa seoskim stanovni- bljane, a 1857 do Trsta. Osim toga ova štvom ima u S. samo još oko Apača je željeznica dvostrukog kolosjeka. kraj Mure, iznad Radgone (oko 3.200 1860 svršena je pruga Pragersko— duša). Svi ostali Nijemci u S. (ukupno Kanjiža, 1862 pruga Ziđani Most— 39.631, t. j. 3'8%) su doseljen elemenat, Zagreb, 1863 Maribor—Celovac, 1873 i drže se samo u gradovima, trgovima Št. Peter na Krasu—Rijeka i Lju- i u većim industrijskim središtima, bljana—Trbiž. Do 1894 sagrađena. je a najviše na sjeveru, u blizini ^naro- željeznica iz Ljubljane do Kočevja i dne i državne granice, gdje ih je Novoga Mjesta. Ali sve glavne pruge umjetno održavao austrijski rezim. upravljene su u pravcu prema moru, Ali ne smije se zanemariti činjenica, što danas, pošto je slovenačko Pri- da su Nijemci u S. ekonomski još morje s Rijekom i Istrom potpalo uvijek jak faktor, jer imaju u rukama pod Italiju, ima svoje nezgodne po- znatan dio velikih' poduzeća raznih sljedice. Neke pruge preko S. imaju danas za ovu teritoriju znaeaj mrtvili struka. napuštenih riječnih korita (na pr. U S. ima osim toga 14.897 (1*4%) željeznica Jesenice—Bohinjska Bi- Mađžara, koji stanuju skoro svi u strica, kao dio negdašnje 1908 sagra- selima uz granicu kod Donje Len- đene, glavne pruge Austrija—Goriea dave. — 242 — SLOVENLJA Po vjeri je S. skoro sasvim kato- njoj ima AJpa visokih, sređnjih i ni- lička pokrajina. Samo 27.252, t. j. 2 6% skih, ima lijepih đolina Drave, Save ima protestanata. Taj izuzetak čini i njihovih pritoka, u njoj je početak samo Prekmurje, gdje je dobra če- monotone Panonske ravnice i pu- tvrtina stanovništva protestanata stoši kameniti, kršni Kras (karst). evangeličke vjeroispovijesti, koji su Slovenačke Alpe mogu se grupirati po narodnosti Slovenci. Tu je i ono na Podravske, Posavske i Dinarske. 700 protestanata kalvinske vjeroispo- Dravske planine sastoje se od Alpa vijesti, koji su Madžari. Jevreji su ZUjskih (ali ove nisu u oblasti sa- u S. samo neznatno zastupljeni, što dašnje Slovenije), Karnijskih i Ka- je posljeđica historijskog fakta, da ravanki s njihovim istočnim izđan- su ili nekada austrijske vlasti satrle. cima. Prve se sastoje iz pojasa kri- Više ima Jevreja u Prekmurju. Od cjeiokupnog broja Jevreja u S. (946) stalastih škriljevaea, paleozoika, tri- 642 ih je u Prekmurju. jasa, jure, a ponegdje i neogena. Kar- Oblasti su u S. podijeljene u sre- nijsko bilo, karakterizirano je tere- zove, koji su se prije zvali »politički nima bilura i devona, koji su nabrani okrajn«, a srezovi u općine. Općine već u karbonskoj periodi, te su se na su u jg. većinom male, iako obuhva- njima diskordantno naslagali marin- taju često veći broj sela. ski^ i terestrični slojevi karbona, pa L iteratura: Slovenska zemlja. zatim su se s njima složili slojevi Opis slovenskih pokrajin v prirodo- perma i trijasa, u kojima ima erup- znanskem, statistiškem, kulturnem in tivnih stijena. Sličnoga su sastava i zgodovinskem obziru (Izdanje Matice Karavanke, po kojima ide sađašnja Slovenske, 1892—1926); I. dio: S. Ru- naša granica. — Pohorje, krajni izda- tar, Goriška in Građiščanska; II. dio: nak Dravskoga bila, ima jezgro od S. Rutar, Trst in Istra; III. dio: S. granita i^kristalastih škriljevaca, a Rutar, Beneška Slovenija; IV. dio: oblogu nešto od kretaceja, a naročito Fr. Orožen, Kranjska; V. đio: Ferd. od oligocena. — U ovome terenu ima Sendil, Kamniške ali Savinjske Alpe; mnogo kamenog uglja (Socka, Trbo- VI. dio: M. Potočnik, Koroška; VII. vlje, Zagorje), stvorenog u zalivima dio: Fr. Kovačič, Slovenska Štajer- i jezerima. ska in Prekmurje; M. Slavić, Prek- Posavske planine granaju se po murje (1921). gornjem porječju Save i po cijeloj Veliki dio slovenačke teritorije Kranjskoj. One počinju s Triglavom, obrađuje izvrsno djelo Norbert koji je najznačajniji vis Julijskih Krebs, Landerkunđe der osterreichi- Alpa. Sastavljen je od jednolikih tri- schen Alpen (1913, drugo prerađeno jasnih vapnenjaka, s nešto porfirit- izdanje, Die Ostalpen und das heutige skih tufova u podini i lijasnih va- Osterreich, 1 i 2 dio, 1928). Ovo đjelo pnenjaka na podnožju, blizu Bleda. ima iscrpan registar geografskih i — Trijasni vapnenjaci su glavna srodnih studija i knjiga o Alpama građa svih bregova, što se nižu dalje i o pretežnom dijelu slovenske teri- u pravcu k istoku, u oblast Hrvatske. torije; J. Rus, Slovenska zemlja. Ponegdje su ovi udruženi s kretacej- Kratka analiza njene zgrađnje in skim vapnenjacima i pokriveni ter- izoblike (1924); Fr. Erjavec, Slovenci. cijarnim terenom. Kod Ljubljane Zemljopisni, zgodovinski politiški izbijaju na površinu i karboniferski kulturni, gospođarski in socijalni škriljevci. pregled (1923); M. Brezigar, Osnutek Dinarske planine sastoje se najviše slovenskega narodnega gospodarstva ođ katova trijaskih pa kretacejskih (1922); Rud. Badiura, Jugoslovanske i eocenih. Na dva-tri mjesta ima i Alpe, I. dio, Slovenija (1922); A. Melik jurskih slojeva (titona, oolita i li- i M. Kos, Slovenačka (Srpska Knji- jasa). — Istra je zauzeta vapnenja- ževna Zađruga, 30, 202, 1927, osobito cima pola kretacejskim, a pola eoce- u ovoj knjizi članak: A Melik, Geo- nim, između kojih sistema leži jedan grafski pregled Slovenačke). osobeni, »liburnski«, kat mješovitog A. Melik. prijelaznog karaktera, gdje se zemlja Geologija. Zemlja, na kojoj žive kolebala, te su bili čas morski zalivi, Slovenci, zauzeta je sva svim gra- čas jezero. — Sa zonama tarinskih nama Alpa, što ulaze u Jugoslaviju, vapnenjaka smjenjuju se zone pje- ali ona ima nekoliko fizionomija; u skovitoga i laporovitoga fliša. — 243 — SLOVENKA Za Sloveniju su karakteristični i čara, šljunaka, a manjim đijelom ođ tragovi od leđenjaka, koji su se vapnenjaka. S. G. pružaju se ođ za- s istočnih Alpa spuštali u clolinu Save pada-sjeverozapada prema istoku- do Kadoljice, šaljući svoj šljunak čak jugoistoku, i u istom se pravcu spu- do Ljubljane. U dolini Drave lede- štaju, gubeći se u Panonskoj Posa- njaci su prelazili clalje i od_ Celovea. vini. Najviši visovi su Križev Vrh J. Žujović. (633 m) i Kremberg (853 m), a _ sve ostalo su niži bregovi. S. G. su jako SLOVENKA, književno-poučni ča- ispresijecane dolinama rječiea i po- sopis. Izlazio je, pod uredništvom toka, te, imaju vrlo valovit izgleđ. Emila Čakre, u Novom Saclu 1860. Jugozapadno od S. G., između Drave- U. Dž. gornjeg toka Pesnice-gornjeg toka SLOVENSKA BANKA. Osnovana Gorenje Pesnice, nalaze se bregnvi je 1910. Centrala Šid. Kapital je 25.000. kraj Kozjaka. Sjevernim i sjevero- Fondovi 43.665, ulozi 295.331 Din. Pred- istočnim podnožjem S. G. prolaze že- sjednik je Jan D. Vloček. N. S. ljeznička pruga Štras—Radgona SLOVENSKA BISTRICA, grad u Ljutomer i cesta Štras—Radgona— Sloveniji, na jugoistočnom podnožju Murska Sobota—Čakovac, južnim ce- Pohorja. Ima 1.240 stanovuika. Spo- sta Dravograd—Maribor—Čakovac i minje se prvi put 1240, kad je već željeznička pruga Celje—Ptuj— Čako- imala prava trgovanja. 1311 bila _je vac, a preko S. G. prolazi veći broj u rukama Habsburgovaca, koji su je, kolnih i pješačkih puteva. P. V. da bi oštetili salzburški Ptuj, mnogo j SLOVENSKI INSTITUT U PA- pomagali. LT doba turskih upada S. RIZU. V. Institut Slovenskih Nauka. B. je dosta stradala. Na zapadnom SLOVENSKI JUG, politički ne- kraju grada stoji veliki, 1623 sagra- djeljni list za propagandu jugoslo- đeni grad grofova Attems. — S. B. ' venskog jedinstva. Počeo je izlaziti je sjedište sreskog suda, ima manju 1904. Poslije prekida obnovljen je, tvornicu za izradu puceta i dosta za- pod uredništvom Dr. B. Markovića, nata'. U okolini ima vrlo dobrog vina. 1908 i izlazio je do 1912 u Beogradu. Do glavne željezničke pruge vodi od U. DS. 1909 3'8 km duga pruga. A. M. SLOVENSKI KOMITET osnovan SLOVENSKA KMETIJSKA je 2/7 1924 u Parizu, sa zadatkom, da STRANKA. V. u Dodatku. razvija djelatnost među Slovenima SLOVENSKA LJUDSKA STRAN- u korist rasne, kulturne i ekonomske solidarnosti, da izvede organizaciju KA. V. u Dođatku. svih sloveuskih novinara u Francu- SLOVENSKA REPUBLIKANSKA skoj, da na francuskom izda antolo- STRANKA. V. u Dodatku. giju slovenskili pjesnika, da u perio- SLOVENSKE EPARHIJE, najsta- dičnim sveskama objavljuje repr> rije slovenske crkvene oblasti na Bal- dukcije najčuvenijih djela sloven- kanskom Poluotoku. Za doseljene Slo- skih slikara i skulptora, da u Panzu vene po Makedoniji i Epiru osnovane priređuje slovenske koncerte i t. d. su u 6 i 7 vijeku naročite eparhije. B. M. Tako je pod filipskom mitropolijom SLOVENSKO UMETNIŠKO DRU- osnovana eparhija Velika i eparhija ŠTVO osnovano je 1899 u Ljubljani. za pleme Smolena. Pod solunskim mi- 1900 godine priredilo je u ljubljan- tropolitom bila je eparhija Servija skom Mjesnom Domu prvu slovena- (kasnije Serfidža) i eparliija za plerne čku izložbu umjetnosti, gdje su prvi Druguvita, a pod mitropolitom Larise put izložili kasnije vođe slovenackog osnovane su eparhija Jezero i Rado- impresionizma. Ovo je društvo zi- vižd. Sve te S. E. lcasnije su gotovo vjelo samo nekoliko godina. Kad su potpuno pogrčene. B. G. na. drug'oj slovenačkoj izložbi prevla- dali impresioniste, ono je raspušteno. SLOVENSKE GORICE, bregovi i F. S. brežuljci u Sloveniji, na granici SHS SLOVENSKO UMETNIŠKO DRl - i Austrije, izmedu rijeka: Gorenje ŠTVO, organizacija sloVenačke nap Pesnice-Mure-Drave-Pesnice, sjeverno mlađe umjetnosti. Osnovano je 1926, od Maribora, Ptuja i Ormoža. Sasta- iz članova prijašnjega Kluba mladih. vljene su od terćijarnih tvorevina, Priređilo je izložbe moderne umjet- marinske gline, zatim pijeskova, pješ- 244 SLOMŠEK nosti u Pragu, Berlinu, Beeu i u vniku, ponajviše latinicom, ali nešto Kovorn Sadu (1927). F. S. i ćirilicom, 1/5 1878—21/12 1884, 1878 do 1881 dvaput mjesečno, a 1882—1884 tri SLOVENJ GRADEC, varoš u Slo- puta na mjesec. Glavni mu je urednik veniji, u Mislinjskoj Dolini, na Mi- za cijelo to vrijeme bio prof. L. Zore, slinji, malom pritoku Drave. Ima ali se on kao takav potpisao samo na 1.111 stanovnika. U rimsko doba na- prvih 7 brojeva, 8 broj potpisao je lazila se ovdje veća naseobina Colatio, (brijač) Antun Selak, a od 9 broja koja je za vrijeme seobe naroda pro- prve godine, pa dokle god je S. izla- pala. U slovenačko doba postala je zio, Vjekoslav Pretner, upravitelj pod jakim građom na brdn, od koga štamparije, u kojoj se list štampao. ima svoje ime, nova naseobina, koja S. je prestao izlaziti krajem 1884. zbog se prvi put spominje 1091. Oko 1173 kampanje, što su je protiv njega po- dobili su ovu zemlju grofovi Andechs- đigli dalmatinski klerikalni krugovi, Meran, osnovali su, vjerovatno u kad je Zore ti 12 brozju 1883 počeo sređini Mislinjske Doline, novu na- izdavati, pod pseuđonimom Milivoj seobinu, i dali joj ime susjednog, Strahinić, svoju imitaciju Danteove starijeg mjesta, koje se od ,toga doba Komeđije: Objavljenje. Političko-lite- zvalo Stari Trg. Novo mjesto dobilo rarni program lista bio je, da pod je prava trgovanja vjerovatno još imenom Slovinei okupi i Srbe i Hr- prije 1180. Nazvano je kasnije S. G. vate. M. R. (Windisch Gratz), nasuprot Njemač- kome Gracu (Bayrisch Gratz). 1251 SLOGA. 1. Književni zabavnik. đobili su MisHnjsku Dolinu akvilej- Izđao ga i uredio Emil Čakra 1862 u ski patrijarsi i okružili S. G„ koji Novom Sađu. se 1267 spominje kao varoš, ziđom. 2. Političko-književni, dnevni list. — S. G. je sjedište sreskog pogla- Izlazio je, pod uredništvom Drago- varstva i suđa. Ima nesto zanata, mira Brzaka, 1902 u Beogradu. tvornicu koža i manju tvornicu kosa. 3. Politički, nedjeljni list. Izlazio 1903 uništila je vatra skoro polovinu je, pod uredništvom Dr. Koste Bugar- varoši. Na gornjem kraju Mislinjske skog, u Somboru 1905—1914. đoline nalaze se dva poduzeća za pre- 4. Političko-nezavisan organ ameri- radu drva. A. M. čkih Srba. Izlazio je u Pittsburgu SLOVIĆ, visoravan u Bosni, južno 1910—1912, pod uredništvom M. St. od Hrbljine Planine i Vitoroga, oko Stanojevića. U. Dž. 15 km istočno od grada Glamoča. Sa- SLOMŠEK ANTUN MARTIN, la- stavljena je od jurskih vapnenjaka; vantinski biskup 1846—1862 (26/11 1800, visoka je 1.508 m, i pruža se od sje- Ponikve, kod Celja). Zaređen je 8/9 verozapađa na jugoistok. S. je dije- 1824. Služio je kao kapelan na Bi- lom pušumljen, đijelom go i stjeno- zeljskom, uz Sutlu, u Novoj Crkvi, i vit; kraj njega vode seoski putevi, kao spiritual u sjemeništu u Celovcu. a građenih puteva nema. 1838 postao je nadžupnik u Vuzenici, P. V. 1844 kanonik, 1846 celjski opat, i još SLOVIN, kraska visoravan u Bosni, iste godine lavantinski biskup. Kao jugozapađno od Hrbljine Planine, a svećenik i biskup S. zauzima prvo istočno od sređnjeg đijela Glamočkog mjesto u slovenačkoj historiji poslije Polja. Sastavljena je od trijaskih i čirila i Metoda. On je poznavao u jurskih vapnenjaka, čiji se slojevi dno duše svoj narod i shvatao je pružaju u dinarskom pravcu, od sje- etičku vrijeđnost ljubavi i poštova- verozapada na jugoistok, a to je i nja svog jezika i naroda već onda, orografski pravac S. Visoravan je kada je svuda vladalo opće mrtvilo. nagnuta prema sjeverozapadu; na S. nije bio samo reformator slove- njoj su najviši vrhovi: kota 1.746 m, načke škole, nego pravi pučki peda- Veliki S. (1.669 m), Mali S. (1.586 m). gog. S. je iz sve snage nastojao, da Preko visoravni vode pješački putevi digne svoj narod i svećenstvo, inte- i staze, a građenih puteva nema. S. lektualno i moralno. Time, što je je tek mjestimice pod vegetacijom, prenio biskupsku stolicu u Maribor, sve ostalo je golo, stjenovito zemlji- spasao je Slovence među Dravom i šte. P. V. Murom. Zbog svoje duboke religio- SLOVINAC, list za knjigu, umjet- znosti S. se u slovenačkom narodu nost i obrtnost, izlazio je u Dubro- poštuje kao svetac i otac. 245 — SLJUBLJIVANJE VINA L iteratu ra: Kosar, Anton Mar- branik na Krajini. 1558 Hrvatski sa- tin Slomšek (1863); A. Međved, A. M. bor u Stenjičnjaku zamolio je kralja Slomšek (1900); J. Brinar, Slomšek Ferđinanđa, da uzme pod svoju za- kao peđagog. F. K. štitu, pored drugih nekih gradova, i Novi S-, jer su hrvatska viastela tako SLJUBLJIVANJE VINA je uobi- osiromašila, da ne mogu više braniti čajeno u vinarstvu u Kraljevini SHS. svojih gradova. I đoista, kad su 1561 Vinogradi su zasađeni različitim vr- Turci prvi put napali na S., odbra- stama grožđa, koja se zajedno beru nila ga je kraljevska vojska. S. je i pomiješaju. Sljubljivanje je uobi- postao kraljevskom tvrđavom. 1573 čajeno kod nas i u vinskoj trgovini; dao ga je opraviti nađvojvoda Er- sastoji se u tome, da se dva ili više nest. 1578 Turci su osvojili i popalili različitik vina pomiješaju. Vinskim mjesto S. i samostan. Sabor kranjskih zakonom je određeno, koja se vina i štajerskih staleža u Bruck-u (1579) smiju sljubljivati, i kf^o se sljublje- ođređio je 5.000 forinata za popravak na smiju u trgovini označivati. S. 1581 popravljeni su ziđovi grada i I. R. samostana, ali su Turci već druge SLUNJ, varošica u Hrvatskoj, u godine jedne noći provalili u mjesto primorsko-krajiškoj oblasti. Leži na S. i zarobili 30 osoba, dok su se ostali obje strane vode Slunjčice ili Sluš- stanovnici sklonili u grad. I u 17 vi- nice, koja ovdje krasnim rastokama jeku Turci su se više puta zalijetali (ima ik na donjem pragu 23) pada u do S. 1700 i 1701 u njemu je radila 25 m niži kanjon Korane. Preko Ko- komisija za razgraničenje, prema rane i Slunjčice podignuti su mo- zaključcima mira u Srijemskim Kar- stovi, preko kojik prelazi cesta Ivar- lovcima. Po preuređenju Krajine lovac—Plitvička Jezera. S tom se (1746) S. je bio do 1775 štapsko _mje- cestom kod S. vezuju: cesta iz Ogu- sto S. pukovnije, a 1788—1790 sjeđio lina i ceste iz Vojnića (s krakom je u njemu baron de Vins, zapovi- Cetin-građa) i iz Sturlića. (bosanska jedajući general u Hrvatskoj. — S. granica). Na. jug od S. diže se 518 m je grad još jednom (1822) bio popra- visoka Melnica. — S. ima 671 stano- vljen, ali je uskoro bio žrtva požara. vnika u 109 domova, općinsko pogla- Mnogo se njegova ka.mena upotrije- varstvo, sresku oblast, kotarski sud, bilo za gradnju žitnoga magazina porezni ured, rimokatoličku župu, nad Koranom, koji je danas također građansku i pučku školu, poštu i te- prazan. Grad S. stoji na. brežuljku legraf, Pučku Banku i Srpsku Šte- izrneđu Slunjčice i Korane. Građen dionicu. Župna crkva Sv. Trojice bila je u obliku nepravilnoga šestokuta; je nekada samostanska franjevačka visok je bio dva kata, a opasan je crkva. Za obranu od Turaka S. je bio ziđom s četiri polukugle. LT grad se obziđan. Tragovi se od ziđa. vide i ulazilo ljestvicama, preko čardaka do đanas. Na rastokama Slunjčice ima ulazne kule. Nešto podalje bila _je do 40 vodenica, a više rastoka na Ivo- kula-stražara. Od grada S. sada još rani je kupalište. stoje đonekle glavni zidovi, dok je S. se u staro vrijeme valjđa zvao unutra sve razvaljeno, zasuto i grm- Slovin. Sav kraj oko S. darovao je, ljem i dračom obraslo. kažu, 1193 kralj Bela III. krčkim kne- Literatura; Vj. Klaić, Zemljo- zovima, Frankapanima. 1323 kralj pis zemalja, u kojih obitavaju Hrvati Karlo podario je knezu Fridrihu III. (1880, I-, 129—130); B. Lopašić, Uspo- drežničku župu s gradom S. 1390 za- mena na put u Slunjsku krajinu 1865 ložio ga je knez Ivan svomu rođaku (Vienac. 1883); D. Hirc, Lika i Plit- knezu Pavlu Zrinjskome. Zbog toga vička Jezera. (1900, 145—146); Đ. Szabo; se izrođila svađa, jer su Frankapani Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i đoskora grad oduzeli Zrinjskima, Slavoniji (1920, 162—164). nenamirivši duga. Tek poslije smrti J. Modestin. nasilnoga Nikole Ivanovića Fra.nka- SLUNJČICA, ponornica u Hrvat- pana došlo je do izmirenja. Kod di- skoj, lijevi pritok Korane. Izvire na obe frankapanskih dobara (1449) do- sjeveroistočnoj strani Velike Kapele, bio je S. Dujam Frankapan. Ta je ispod Velikog Javornika (1.141 m), slunjska. loza izumrla 1572, s Franjom Bijele Kose (905 m) i Konjaka (918 m), Frankapanom. Kad je nastala opa- na visini oko 500 m. Teče, pođ ime- snost od Turaka, S. je bio znatan nom Jesenice, poglavito prema sje- 246 —