politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 1 PolitiËka sudbina Hrvata u BiH 1 politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 2 IzdavaË: Hrvatski blok BiH Mostar, Za izdavaËa: Mario Vasilj GrafiËka priprema: Studio za grafiËki dizajn ALFA Uredio: Benjamin ToliÊ Tisak: Hrvatski blok BiH 2 politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 3 Ivan Zlopaπa PPOOLLIITTII»»KKAA SSUUDDBBIINNAA HHRRVVAATTAA UU BBiiHH Mostar, 2005. 3 politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 4 4 politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 5 UUVVOODD DugoroËna opstojnost, unutarnja samoodræivost i stabil- nost, ustavnopravna i praktiËna jednakost naroda i graana, gospodarski, druπtveni i kulturni razvitak - stvari su koje izra- vno ovise o stupnju rijeπenosti osnovnih pitanja. Osnovno je pitanje svake dræave, pa tako i Bosne i Herce- govine, pitanje njezina ustroja. Povijesna iskustva uËe nas da su nerijeπena nacionalna pi- tanja na podruËju Bosne i Hercegovine u proπlomu stoljeÊu, na izravan ili neizravan naËin, prouzroËila nekoliko ratnih su- koba u kojima je æivote izgubilo nekoliko stotina tisuÊa ljudi. Nerijeπenost nacionalnih pitanja u Austro-Ugarskoj naπla je upravo na podruËju Bosne i Hercegovine povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata. SliËna zbivanja obiljeæila su i vrijeme Drugoga svjetskog rata. Uz vanjsku agresiju i sudar meuso- bno opreËnih ideologija, karakteristiËnih za razdoblje Drugo- ga svjetskog rata, izbio je u Bosni i Hercegovini i vrlo brutalan meunacionalni sukob. Posljedice se osjeÊaju i danas, punih πezdeset godina nakon njegova svrπetka. Uzroke tih dogaaja treba traæiti u povijesnim okolnostima u kojima su se oni zbi- vali. No, pri tomu nikako ne treba smetnuti s uma da su upra- vo neureeni meunacionalni odnosi najviπe pridonijeli izbi- janju i rasplamsavanju sukoba, kako 1914. tako i 1941. Druga Jugoslavija stvorena je revolucionarnim metodama. Za postojanja te dræavne zajednice vladajuÊa je struktura, 5 politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 6 predvoena KomunistiËkom partijom, pod geslom „bratstva i jedinstva“ provodila politiku koja se temeljila iskljuËivo na ideoloπkim i klasnim naËelima. Nacionalno pitanje, unatoË stalnomu propagiranju „bratstva i jedinstva“, ona je sustavno „gurala pod tepih“, smatrajuÊi da Êe vrijeme uËiniti svoje. Takvo poimanje stvari pokazalo se pogubnim. Nacionalna pitanja ponovno su izbila u prvi plan, i to u najgoremu tre- nutku: u vrijeme raspada Jugoslavije. Raspad Jugoslavije bio je dug i krvav. Osobito krvav bio je na podruËju Bosne i Hercegovine. »etverogodiπnji rat, obilje- æen s nekoliko meunarodnih mirovnih konferencija i cijelim nizom bilateralnih i multilateralnih sastanaka, zavrπio je miro- vnim sporazumom u Daytonu, potpisanim potkraj godine 1995. Sporazum je zaustavio ratni sukob, ali nije dao odgovor ni na jedno drugo pitanje. Stoljetne meunacionalne razmirice nastavile su se sofisticiranijim metodama. Od svrπetka oruæane borbe one se vode primjenom razliËitih oblika specijalnoga rata. Takvu stanju silno pogoduje meunarodna uprava u Bo- sni i Hercegovini jer svojim postupcima koËi razvoj demo- kracije i onemoguÊuje preobrazbu protektorata u samoodræi- vu dræavnu zajednicu. Sama Ëinjenica da je Bosna i Hercegovina dræava pod me- unarodnim protektoratom koja ima tri konstitutivna naro- da, tri jezika, dva entiteta, trinaest skupπtina, trinaest vlada, viπe od stotinu ministarstava - dovoljno govori o sloæenosti situacije. Æivimo u viπenacionalnoj dræavi u kojoj ni danas nisu rijeπena nacionalna pitanja. VeÊina promatraËa dræi da Bosna i Hercegovina ulazi u ra- zdoblje u kojemu poratna faza ide kraju. U tom razdoblju doÊi 6 politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 7 Êe do preustroja sloæenoga dræavnog mehanizma, kojim - una- toË postojanju brojnih domaÊih institucija - i danas, deset go- dina nakon svrπetka rata, upravljaju meunarodni upravitelji. Tri konstitutivna naroda i graane Bosne i Hercegovine oËe- kuje Ëas kada Êe njihovi izabrani politiËki predstavnici morati sjesti za pregovaraËki stol i pokuπati postiÊi dogovor o samoo- dræivu ustroju dræave. Mnogo je pitanja o kojima Êe se u tim pregovorima morati voditi raËuna. Srediπnje pitanje bit Êe pra- vedno osiguravanje legitimnih nacionalnih interesa triju naro- da. Tek kada se ono rijeπi po standardima kakvi vrijede u osta- lim europskim viπenacionalnim dræavama, moÊi Êe se uspjeπno rjeπavati druga pitanja o kojima ovisi kvaliteta æivota svakoga pojedinca. To je put koji mi zagovaramo. Naπi su saveznici na tom putu svi dobronamjerni ljudi. Takvim ljudima prihvatljivo je samo poπteno i pravedno politiËko promiπljanje. Voeni starom latinskom mudroπÊu da je historia magistra vitaei iskrenom æeljom da do poπtena i pravedna suglasja do- e, pripremili smo ovu knjiæicu. Njezin je cilj upoznati Ëita- telja s proπloπÊu i omoguÊiti mu da o njoj izgradi svoj sud. Ako izgradimo zdrav i objektivan sud o proπlosti, lakπe Êemo moÊi odgovoriti na izazove danaπnjice i graditi bolju budu- Ênost. Mario Vasilj, predsjednik Hrvatskoga bloka BiH 7 politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 8 8 politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 9 PPOOGGLLAAVVLLJJEE II.. OOdd HHrrvvaattsskkooggaa KKrraalljjeevvssttvvaa ddoo BBoossnnee ii HHeerrcceeggoovviinnee 1. OpÊi podatci Bosna i Hercegovina prostire se na povrπini od 51.197 Ëe- tvornih kilometara. Sjeverni dio dræave - Bosna - ima izrazito kontinentalnu, a juæni - Hercegovina - izrazito mediteransku klimu. Po zadnjemu popisu puËanstva, provedenom godine 1991.1, æivjela su u Bosni i Hercegovini 4. 377. 033 Ëovjeka. Od toga su 17,4 posto Ëinili Hrvati, 31,2 posto Srbi, a 43,5 posto Muslimani (koji su se u rujnu 1993. prozvali Boπnjaci- ma). Preostalih 7,9 posto puËanstva uvrπteno je u rubriku „ostali“. Meu njima su najbrojniji oni koji su se oËitovali kao Jugoslaveni. 1Podatci su preuzeti iz StatistiËkoga biltena br. 234, izdanje Dræavnoga zavoda za sta- tistiku Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 1993.). 9 politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 10 EtniËka slika BiH po popisu puËanstva (1991.) Kao meunarodnopravni subjekt Bosna i Hercegovina pojavila se na svjetskim politiËkim zemljovidima nakon ra- spada Jugoslavije. Nastala je kao sljednica jugoslavenske fede- ralne jedinice SocijalistiËke Republike Bosne i Hercegovine. Ustroj dræave posljedica je viπegodiπnjega rata i cijeloga ni- za meunarodnih sporazuma, od kojih su najvaæniji: Wa- shingtonski mirovni sporazum, kojim je zaustavljen hrvat- sko-boπnjaËki sukob i uspostavljena Federacija Bosne i Her- cegovine, i Daytonski mirovni sporazum, kojim je zavrπeno Ëetverogodiπnje ratno razdoblje. Daytonski sporazum, u koji su utjelovljeni samo odreeni segmenti Washingtonskoga sporazuma, faktiËki je od Bosne i Hercegovine stvorio konfe- deraciju dviju administrativnih jedinica: Republike Srpske i 10