obilje i nasilje ivan kuvačić obilje i nasilje ivan kuvačić praxis zagreb 1970. SADRŽAJ Uvod.......................................................... 7 O strukturi i dinamici američkog kapita lizma ........................................................................13 Klase i klasna pokretljivost u američ kom društvu.....................................................45 Pokretačka snaga i ljudska cijena teh ničkog progresa.....................................................67 Smisao pobune protiv institucija društva obilja........................................................................89 0 radikalizaciji crnačkog pokreta u SAD 105 Zaokret ka samosvijesti . .129 Studentski pokret i nova ljevica . . 141 Osnove i izgledi radikalne desnice . 165 O nasilju i agresiji.........................................187 Masovne komunikacije i suvremeno d ru štv o ............................................................211 Kakvu poruku nose elektronske komu nikacije ............................................................235 5 UVOD Tehnološki razvoj je toliko uznapredovao da danas svijet čini jednu cjelinu u tom smislu, što se svaki od njegovih dijelova razvija u or ganskom jedinstvu sa svim ostalima. To nas međutim ne mora ometati u razlikovanju tri ju zasebnih područja, ili triju različitih grupa cija u podjeli svjetskog stanovništva, koje obi čno označujemo kao razvijene kapitalističke zemlje, socijalističke zemlje i treći svijet, ili svijet u razvoju. Svaka od ovih grupacija je značajna s obzi rom na kretanje cjeline, pa tvrdnja da sudbi nom svijeta odlučuju isključivo oni procesi, koji se odvijaju u najrazvijenijim zemljama, ne izražava istinu našeg vremena. Ta tvrdnja je najprije odlučno bila demantirana u Rusiji, zatim u Kini, a i danas u istom pravcu djelu je revolucionarni potencijal mnogomilionskih masa zemalja u razvoju. U skladu s tim ugla vnom su napuštene stare teorije, koje su do drugog svjetskog rata razvijali i mnogi mark sisti, a u kojima su razvijene kapitalističke zemlje razmatrane izolirano na takav način da je sva pažnja bila obraćana na uvjete ekonom skih kriza. Razvoj je doveo u pitanje marksi stičku teoriju pauperizacije u odnosu na zem 7 lje razvijenog kapitalizma, no ona nalazi svo ju potvrdu na globalnom planu, jer se prova lija između bogatstva i bijede u svjetskim raz mjerima ne smanjuje, već se sve Više povećava. Zbog toga naglo raste suprotnost između razvijenog, industrijskog sjevera i zaostalog, seljačkog juga, tako da borba između kapita lističkog i socijalističkog društvenog sistema, što je bitni sadržaj zbivanja naše epohe, pos taje najoštrija na onoj liniji, koja odvaja re volucionarne mase Azije, Afrike i Latinske A- merike od imperijalizma Sjeverne Amerike i Evrope. U tim uvjetima raste utjecaj strategije stvaranja revolucionarnih područja u seoskim reonima, koja postepeno narastaju i zaokružu ju osamljene gradske centre. To je izraz revo lucionarne nestrpljivosti najsiromašnijih i naj brojnijih slojeva svijeta, koji urgentno traže radikalne promjene, u čemu im se suprotsta vljaju bogate metropole. To je opći okvir koji treba imati u vidu kada govorimo o bilo kojem dijelu svijeta. Da kako da svako područje ima svoje specifično sti, koje su od prvenstvenog značenja i koje izi skuju pažljivo i detaljno proučavanje. U ovoj knjizi se raspravlja o nekim aktualnim, socio loškim problemima industrijski najrazvijeni jeg dijela svijeta, to jest Sjedinjenih Američ kih Država. No naše raspravljanje nije ogra ničeno na Ameriku, koja nam u prvom redu služi kao primjer za eksplikaciju strukture i dinamike razvijenog, ili bolje reći kasnog ka pitalizma, dok razmatranje dobrog dijela os talih pitanja uključuje komparaciju sa indus trijski razvijenim zapadnoevropskim zemlja ma. 8