Istraživanje dinamike rasta crnog bora (Pinus nigra Arnold) na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Prugovečki, Darjan Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Forestry / Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Permanent link / Trajna poveznica:https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:523556 Rights / Prava:In copyright / Zaštićeno autorskim pravom. Download date / Datum preuzimanja:2023-02-01 Repository / Repozitorij: University of Zagreb Faculty of Forestry and Wood Technology ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ŠUMARSKI ODSJEK SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ URBANOG ŠUMARSTVA, ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA DARJAN PRUGOVEČKI ISTRAŽIVANJE DINAMIKE RASTA CRNOG BORA (Pinus nigra Arnold) NA PODRUČJU NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT DIPLOMSKI RAD ZAGREB, 2017. ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ŠUMARSKI ODSJEK ISTRAŽIVANJE DINAMIKE RASTA CRNOG BORA (Pinus nigra Arnold) NA PODRUČJU NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT DIPLOMSKI RAD Diplomski studij: Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša Predmet: Prašume i šumski rezervati Ispitno povjerenstvo: 1. Doc. dr. sc. Stjepan Mikac 2. Doc. dr.sc. Damir Ugarković 3. Dr. sc. Vinko Paulić Student: Darjan Prugovečki JMBAG: 0068212568 Broj indeksa: 503/2014 Datum odobrenja teme: 11.04.2016 Datum predaje rada: 02.07.2017 Datum obrane rada: 07.07.2017 Zagreb, srpanj, 2017. Dokumentacijska kartica Istraživanje dinamike rasta crnog bora (Pinus nigra Arnold) na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Naslov Research of black pine (Pinus nigra Arnold) forests dynamics in National park Sjeverni Velebit. Title Autor Darjan Prugovečki Adresa autora Bartula kašića 8, 10000 Zagreb Mjesto izrade Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Vrsta objave Diplomski rad Mentor Doc. dr. sc. Stjepan Mikac Doc. dr. Sc. Stjepan Mikac, Hrvoje Barać dipl. ing., Anja Žmegač Izradu rada mag. ing. silv., Domagoj Trlin mag. ing. silv. pomogao Godina objave 2017. Obujam Broj stranica:33 tablica:1 , slika:14 , navoda literature:22 Crni bor, prašume, NP sjeverni velebit, dendrokronologija, dendroekologija Ključne riječi Black pine, old growth forests, NP Sjeverni Velebit, dendrochronology, dendroecology Key words Cilj ovog rada je istraživanje dinamike rastacrnoga bora posebice Sažetak na području NP Sjeverni velebit. U tu svrhu korišteno je nekoliko dendrokronoloških metoda i analitičkih programa. Napravljena je kronologija sastavljena od 49 izvrtaka sa 25 stabala. Izvedena je indeksna kronologija te je utvrđena značajna korelacija radijalnog rasta crnog bora sa mjesečnim vrijednostima oborina i temperatura. Prema tim podacima napravljena je rekonstrukcija oborina za razdoblje od 1800-2015 godine. Kronologija poremećaj analizirana je koristeći metodu Nowacki & Abrams (1997) s kojom je utvrđeno 4-5 požara u zadnjih 200-njak godina na području nacionalnog parka. Ovaj diplomski rad napravljen je u sklopu znanstveno istraživačkog projekta "Uspostava dugoročnog znanstvenog monitoringa prirodnih šumski ekosustava Republike Hrvatske - CroFEM financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost (IP-2014-648 09-1834) Sadržaj 1. UVOD ................................................................................................................................................... 1 2. PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................... 8 3. CILJEVI ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................................ 13 4. MATERIJALI I METODE ISTRAŽIVANJA ............................................................................................... 14 4.1. Područje istraživanja .................................................................................................................. 15 4.2. Prikupljanje i obrada podataka .................................................................................................. 16 4.3. Klimatski podaci .......................................................................................................................... 17 4.4. Radijalni rast i analiza poremećaja ............................................................................................. 17 5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA .................................................................................................................. 19 5.1. Dobna struktura uzorkovanih stabala ........................................................................................ 19 5.2. Izrađena indeksna kronologija ................................................................................................... 20 5.3. Odnos radijalnog prirasta i klimatskih čimbenika ...................................................................... 22 5.4. Rekonstrukcija oborina za razdoblje od 1800 - 2015. ................................................................ 23 5.5. Analiza pojave požara i dinamika prirodnih poremećaja ........................................................... 26 6. RASPRAVA.......................................................................................................................................... 28 7. ZAKLJUČCI .......................................................................................................................................... 30 8. POPIS LITERATURE ............................................................................................................................. 31 POPIS SLIKA Slika 1. Prostorna razdioba crnog bora u Europi (EUFORGEN 2009) Slika 2. Rasprostranjenost crnog bora na području Sv. Jurja Slika 3. Prostorna razdioba crnog bora od Borovog vrha do Lisca Slika 4. Prostorna razdioba crnog bora kod grada Senja Slika 5. Područje istraživanja s položajem pokusne plohe u rezervatu Borov vrh Slika 6. Izgled sastojine na lokalitetu Borov vrh Slika 7. Distribucija broja stabala prema dobi Slika 8. Standardizacija indeksne kronologije Slika 9. Standardizirana rezidualna kronologija crnoga bora Slika 10. Linearne korelacije sa mjesečnim vrijednostima oborina i indeksnom kronologijom za razdoblje 1901 - 2015. godine Slika 11. Linearne korelacije sa mjesečnim vrijednostima temperatura i indeksnom kronologijom za razdoblje 1901 - 2015. godine Slika 12. Odnos radijalnog prirasta i ukupne količine oborina u mjesecima lipnju i srpnju (gore) i rekonstruirane oborine za razdoblje do 1800 godine (dolje). Slika 13. Prostorna korelacija TRI sa sumom oborina u lipnju i srpnju tekuće godine Slika 14. Područje istraživanja s položajem pokusne plohe Slika 14. Uzrokovani kolut mrtvog stabla crnoga bora sa ožiljcima od požara POPIS TABLICA Tablica 1. Osnovni deskriptivni podaci o širinama godova 1. UVOD Crni bor (Pinus nigra J.F Arnold) jedna je od najčešćih vrsta borova na području Mediterana sa širokim ali veoma diskontinuiranim arealom. Uglavnom dolazi u planinskim ili semi-planinskim područjima na suhim (aridnim, semiaridnim područjima) i kamenitim terenima. Može rasti na različitim vrstama tla, od pjeskovitih podzolastih tala pa do vapnenaca. Voli suhe i otvorene položaje i izrazita je fotofilna vrsta. Susrećemo ga najčešće u jednoličnim i naizgled jednodobnim sastojinama bez pomlatka što upućuje na pojavu požara i njegovu osjetljivost na sušu. Prirodno je rasprostranjen od 350 metara nadmorske visine u Italiji do 2200 metara na planini Taurus. Crni bor trenutno pokriva preko 3.5 milijuna hektara (Euforgen, Pinus nigra, 2004) te je jedna od najrasprostranjenijih vrsta četinjača na području Balkana i Male Azije. Slika 1. Prostorna razdioba crnoga bora u Europi (EUFORGEN 2009) 1 Crni bor vrlo je varijabilna vrsta te se dijeli na niz podvrsta, varijeteta i stanišnih rasa te je zbog toga taksonomski vrlo teško ograničiti pojedine skupine. Iako su razlike između pojedinih taksonomskih skupina male, imaju jasno odijeljene granice areala. U ovom radu koristit će se podjela na taksonoske jedinice prema djelu Flora europaea (T.G. Tutin, 1964). Prema toj podjeli razlikujemo nekoliko podvrsta: ssp. nigra, koja je rasprostranjena od Austrije na sjeveru do Italije na zapadu, pa preko područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije sve do sjeverne Grčke na jugu; ssp. salzmannii Franco. Na području Pirinieja te centralne i istočne Španjolske; ssp. laricio (Poiret) na području Korzike, Sicilije i Kalabrije; ssp. dalmatica (Visiani) Franco iz primorskog predjela Hrvatske, Crne gore i Albanije i ssp. pallasiana (Lambert) Holomboe iz istočnih(Bugarska) i južnih dijelova (Grčka, Makedonija) Balkanskog poluotoka te s Krima i iz Male Azije. Od navedenih vrsta na području hrvatske prirodno pridolaze dvije podvrste: Austrijski crni bor (Pinus Nigra ssp. nigra) te dalmatinski crni bor (Pinus nigra ssp. dalmatica). Iz ovoga možemo zaključiti da je crni bor veoma varijabilna vrsta. Predpostavlja se da su mnoge morfološke i fiziološke razlike nasljedne zbog diskontinuiranosti i rasprostranjenosti. Vrlo je teško rekonstruirati distribuciju crnoga bora u prošlosti no temeljem analize makrofosila izgledno je da je crni bor bio rasprostranjen na sjevero- zapadnom Mediteranu tijekom kasnog pleistocena (P. Roiron i sur., 2013). Smatra se da su te populacije pretrpjele velike gubitke u razdoblju holocena zbog utjecaja globalnog zatopljenja a kasnije i zbog velikog antropogenog utjecaja i sječa (P. Roiron i sur., 2013). Upravo ti događaji doveli su do velike fragmentacije areala crnoga bora koji se proteže od sjeverozapadne Afrike kroz južnu Europu pa sve do Male Azije (Nikolić i Tucić.,1983). Prema događajima iz prošlosti možemo pretpostaviti daljnje širenje, odnosno distribuciju areala crnoga bora koja će uvelike ovisiti o geografskom položaju. Ukoliko se nastavi trend povišenja temperature možemo očekivati suše i pojavu vodnog stresa na području Mediterana koje će se negativno odraziti na rast i distribuciju crnoga bora dok se na području centralne Europe očekuje povečanje njegova areala (Zimmermann i sur., 2014). Mediteransko područje obuhvaća 27% kopnenog teritorija Republike Hrvatske. Kroz povijest je ovo područje bilo pod antropogenim djelovanjem (nekontrolirana sječa, 2 brst, ispaša, požari) što je dovelo do degradacije klimatogenih šuma na području Mediterana, osobito šuma hrasta crnike i šuma hrasta medunca. Kao rezultat ovih negativnih utjecaja došlo je do pojave finalnog degradacijskog stadija odnosno do rasprostranjenja gologa krša. Upravo na takvim, kršovitim područjima prirodno se (progresivnom sukcesijom) ili umjetno (pošumljavanjem) obnavljaju borovi. Crni bor je glavna pionirska vrsta drveća u submediteranskoj, hemimediteranskoj i epimediteranskoj vegetacijskoj zoni. U submediteranskoj i epimediteranskoj zoni tvori šumu crnoga bora i crnoga graba (Ostryo-Pinetum nigrae Trinajstić 1999) rasprostranjenu na Velebitu i Dinari, te endemične šumske zajednice crnoga bora na dolomitima (Euphorbio triflorae-Pinetum nigrae Trinajstić 1999) kod Grobničkog polja, i šumu crnoga bora i mušmulice (Cotoneastro tomentosi-Pinetum nigrae Horvat 1938) na prostorima Velike i Male Paklenice. U hemimediteranskoj zoni tvori šumske sastojine dalmatinskog crnog bora s crnikom (Querco ilicis-Pinetum dalmaticae Trinajstić 1986) i šumu dalmatinskog crnog bora s resikom (Erico-manipuliflorae- Pinetum dalmaticae Trinajstić 1986), na Braču, Hvaru, Korčuli, Pelješcu, od 450 do 750 m n. m.. U pretplaninskom pojasu Biokova, na nadmorskoj visini 800 – 1500 m, opisana je šuma dalmatinskog crnog bora s klečicom (Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae Domac /1962/ 1965) (Anić 2014). Osim ovih sastojina prirodnog postanka u šumama Hrvatskog sredozemlja možemo pronaći i mnoge šumske kulture crnoga bora. One su nastale organiziranim pošumljavanjem krajem 19. stoljeća na području Velike Kapele i Velebita. Osim na tim područjima kulture crnoga bora osobito su podignute i na području Istre. Najvažnije i najljepše prirodne sastojine možemo pronaći na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Te su sastojine reliktnog podrijetla i rasprostiru se na nekoliko izrazito očuvanih područja unutar nacionalnog parka. Prema starijim pisanim izvorima možemo saznati mnogo o njihovom području rasprostranjenja i strukturi. Osobito su dobri podaci iz rada profesora dr. Milana Anića –„ Crni bor u Sjevernom Velebitu“ iz 1951. godine. Anić je područje parka podijelio na nekoliko lokaliteta počevši od najsjevernijih odnosno od Senjske Drage prema jugu. Na tom području raščlanjeno je nekoliko lokaliteta koji će biti opisani u nastavku. Anić za prvi lokalitet izdvaja područje Senjske Drage. Na području Senjske drage crni bor u svom prirodnom obliku održao se samo u predjelu Borova koja se nalazi u 3