ALEKSANDAR JAKIR DALMACIJA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU 1918. - 1941. LEYKAM International NAKLADNIK Leykam international d.o.o., Ilica 42, HR-10000 Zagreb www.leykam-international.hr ZA NAKLADNIKA Jurgen Ehgartner BIBLIOTEKA DHRUflCSKfl pouuesc UREDNIK BIBLIOTEKE Neven Budak UREDNIK SVESKA Neven Budak RECENZENTI TihomirCipek Zdravka Jelaska Marijan © Leykam international d.o.o., Zagreb, 2018. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja. ISBN 978-953-7534-65-3 (cjelina) - tvrdi uvez ISBN 978-953-340-070-9 (sv.2) - tvrdi uvez CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001009779. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Knjigu posvećujem uspomeni na moga dida Slavka Jakira Brela (1908. - 1990.), koji je kao težak-ribar-brodar u Dalmaciji proživio razdoblje o kojemu je riječ u ovoj knjizi. S A D R Ž A J Sadržaj 8 Predgovor 9 Uvodne napomene 11 Uvodne napomene o izvorima i literaturi 20 1. Dalmacija kao laboratorij i poprište procesa stvaranja modernih nacija 23 li, Nacija i nacionalizam kao pojava i historiografski problem 27 i»2. Uloga vjerskih pripadnosti u oblikovanju nacionalnih identiteta 35 i/2.i. Društveni i vjerski miljei u povijesnom kontekstu 37 1.2.2. Katolička Crkva u Dalmaciji 38 1.2.3, Srpska pravoslavna Crkva u Dalmaciji 41 1.3. Kulturne razlike u procesu oblikovanja nacionalnih identiteta 48 Bibliografija 52 2. Kraj Velikog rata i kraj Austrije u Dalmaciji 54 2/i, Posljedice Velikoga rata u rubnoj austrijskoj pokrajini Dalmaciji 55 2.2. Prvi svjetski rat u dalmatinskoj svakodnevici 59 23. Implozija austrijske vlasti i prvi politički potezi u novoj i privremenoj državi 63 2,4 Iluzije o političkoj idili u prvoj jugoslavenskoj državi 69 Bibliografija 71 3. Dalmacija i Jadransko pitanje 72 3/i, Talijanska teritorijalna presizanja 74 3.2. Opasnost talijansko-hrvatskog rata na Jadranu 78 33* Blagotvorna uloga američke ratne mornarice 80 3,4« Diplomatska borba oko Dalmacije 85 Bibliografija 91 6 4. Politička mobilizacija u znaku jugoslavenstva i pokušaj stvaranja nove nacije 93 4.1. Jugoslavenstvo u međuratnoj Dalmaciji 95 4.2, Unitarističko Omladinsko jugoslavenstvo 99 4.3 Jugoslavenski nacionalizam bez jugoslavenske nacije. ORJUNA kao protofašistički pokret 103 Bibliografija 110 5. Politički i gospodarski život u Dalmaciji u međuratnom razdoblju 112 5.1. Split kao političko i gospodarsko središte Dalmacije 118 5.2. Razvoj industrije 127 5.3. Borba za željeznicu u Dalmaciji 129 5.4 Privredna struktura i socijalno pitanje u Dalmaciji 139 5.5. Iseljavanje iz Dalmacije 157 Bibliografija 160 6. Dalmatinsko selo u međuratnom razdoblju 164 61, Položaj dalmatinskih težaka 166 6.2. Osnovne značajke i problemi dalmatinskog sela 170 6.3. Kolonat kao specifičan oblik zemljišnih odnosa 183 6.4. Manjkava agrarna reforma u novoj državi 184 6.5. Gospodarska kriza i zaduženost 209 6.6. Zaostala agrarna proizvodnja i prenapučenost 216 Bibliografija 222 7 S A D R Ž A J 7. Glavne značajke društvenih i političkih procesa 223 7.1. Školstvo i prosvjeta 223 7:2, Zadrugarstvo . 231 73 Politički uspon Hrvatske seljačke stranke 238 « 74- Dalmacija u Banovini Hrvatskoj 254 7.5. Kraj Prve Jugoslavije 266 Bibliografija 271 Zaključna razmatranja 273 Prilozi: povijesni zemljovidi 283 Kazala 289 Kazalo osobnih imena 291 Kazalo imena mjesta 297 8 Predgovor O Dalmaciji u razdoblju između dvaju svjetskih ratova nema opsežnijega sustavnog historiografskog djela na hrvatskom jeziku, no postoje brojni vrijedni znanstveni radovi o pojedinim aspektima njezina povijesnog razvoja između 1918. i 1941. Ova knjiga pokušaj je da se čitatelju pruži sintetički pregled nekih od važnijih aspekata povijesti Dalmacije u međuratnom razdoblju kroz prikaz glavnih političkih i društvenih procesa na njezinu području. Tekst predstavlja drugi svezak u nizu posvećenom hrvatskoj povijesti u 20. stoljeću i nastao je temeljem postojeće literature, koja se na kraju teksta navodi u bibliografiji po pojedinim poglavljima, te kao plod vlastita dosadašnjeg bavljenja nekim od ovdje spomenutih tema. Rezultati tih istraživanja objavljeni su u raznim člancima te u jednoj monografiji 1999., a koja je nastala na temelju mojega doktorskog rada koji je dvije godine prije toga obranjen na Sveučilištu Erlangen-Nurnberg u Njemačkoj.1 Svoje ondje izložene teze nadopunio sam uvidima do kojih sam došao dodatnim vlastitim istraživanjem i predajući tu materiju u sklopu nekoliko kolegija na studiju povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i, dakako, temeljem dodatnih spoznaja iz radova povjesničara koji su se također bavili Dalmacijom u tom razdoblju. Iskreno sam zahvalan svim kolegicama i kole­ gama koji su mi svojim promišljanjima i sugestijama pomogli u formiranju ovdje izloženih stajališta o problemima o kojima će biti govora u ovom tekstu. Posebno bih istaknuo koliko mi je pomoglo iskustvo sveučilišne nastave. Rasprave sa studenticama i studentima u sklopu kolegija u kojima smo se zajedno bavili suvremenom nacionalnom poviješću značajno su mi pomogle u pokušaju razumijevanja najvažnijih aspekata povijesnog procesa u razdoblju između dvaju svjetskih ratova u Dalmaciji. 1 Aleksandar Jakir: Dalmatien zwischen den VVeltkriegen. Agrarische und urbane Lebenswelt und das Scheitern der jugoslawischen Integration. (Oldenbourg-Verlag) Munchen, 1999. (= Sudosteuropaische Arbeiten 104), 534 str., ostali radovi navedeni su u bibliografiji. 9 vor Od srca zahvaljujem recenzentima rukopisa, prof. dr. sc. Tihomiru Cipeku o g ed s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Zdravki Jelaska Pr | Marijan, višoj znanstvenoj savjetnici na Hrvatskom institutu za povijest, kao 1. 4 19 i svojim kolegicama i kolegama splitskog Odsjeka za povijest, naročito kolegi 18. - i prijatelju prof. dr. sc. Marku Trogrliću, čiju Dalmaciju u 19. stoljeću ovaj 9 1 u svezak nastavlja, i mojim bivšim i sadašnjim studenticama i studentima u blj o zd Splitu. Velika hvala dvojici vrsnih poznavatelja Dalmacije, prof. dr. sc. Inoslavu a m r Beškeru, kolegi filologu sa splitskog fakulteta, i Cojku Boriću, publicistu, o n at književnom prevoditelju i intelelektualcu demokratskih uvjerenja, rođenom ur đ me 1932. u Podgori, te mojim mlađim kolegama iz nove generacije povjesničara, u a doktorandima na Filozofskim fakultetima Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta cij a m u Zagrebu, Marijanu Buljanu i Matku Clobačniku, mag. hist., mag. educ. al D hist. et phil. Svi oni pročitali su rukopis o Dalmaciji između 1918. i 1941. i sa mnom podijelili svoje dojmove, a njihova opažanja i napomene bili su mi itekako dragocjeni. Aleksandar Jakir 10 Uvodne napomene Dalmacija kao europska i mediteranska regija na istočnoj obali Jadrana nedvojbeno je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj, a koji se upotrebljava još u antičko vrijeme. Pojam se danas odnosi na područje od otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu. Činjenica je da se Dalmacija kroz povijest nikada nije profilirala ni kao etnički ni kao nacionalni naziv, nego kao teritorijalni, administrativni i kulturalni pojam. Kraj Prvoga svjetskog rata, raspad Austro-Ugarske i stvaranje jugoslavenske države 1918., u čiji je sastav Dalmacija najvećim svojim dijelom ušla, označava duboku državno-pravnu prekretnicu. Što je za Dalmaciju i njeno stanovništvo značio ulazak u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, proglašeno 1. prosinca 1918. u Beogradu (od 1921. Kraljevine SHS, od 1929. Kraljevine Jugoslavije) i temeljne razvojne procese pokušat ćemo pratiti na nekoliko područja od kraja Prvoga do početka Drugoga svjetskog rata, koji je u Dalmaciji kao u drugim hrvatskim krajevima započeo 6. travnja 1941. Stjepan Radić kao vođa stranke koja je u međuraću doista, kako je još 1902. najavljivao, postala najveća stranka u Hrvatskoj, u svojoj Poruci seljačkom narodu 7. listopada 1918. nije isključivao zajedničku jugoslavensku državu, ali je kao temeljno načelo isticao i postavljao posve jednako pravo i jednako poštovanje svih naroda u jednoj takvoj državi. Može se reći da je Radić 1918. pokušavao spasiti hrvatsku državnost u okviru svojih mogućnosti, ali svakako ne bismo smjeli zaboraviti na širi kontekst. Iz Radićeva spisa Seljačka sviest i narodna volja - put k seljačkoj republici, što ga je objavio pet godina nakon tih događaja, proizlazi da se već 20. studenoga 1918. trebao prihvatiti u Narodnom vijeću prijedlog dalmatinske vlade da se prizna dinastija Karađorđevića i imenuje središnja vlada za sve državne poslove i za cijelo područje novoga kraljevstva. I ponovno, 30. studenoga, kako je u historiografiji još Bogdan Krizman naveo, u Beograd je iz Splita stigao brzojav dalmatinske vlade u kojem se zaklinjalo u ime čitavoga pučanstva Dalmacije sve kompetentne faktore, da bez daljega oklijevanja i bez obzira na