KHSCAIIII${$OPKJOI HOilA PASTIRSKLI IST D.* VINKA PUTISIEA ZADARSKOGNAA DBISKUPA VJERNTCSTMV0 JEN ADBTSKUPUE ZA KORIZMU GODINE I9I7 ZADAR TiskaraS chdnfeld& Co. 1917. Br. 315. VINKO D.TP ULISIC po Mrlosrt voZ1o1r svETEA posroLSKEs roLIcE NADBISKUPZ ADARSKI FRVOSTOLNIKD ALMACIJE PRAVrrA JNrs AVJ:l,Y:)l..cES.r KR.A Posr. VELICANSTVA LJUBLJENIMVJ ERNICIMAS VOJEN ADBISKUPUE POZDRAVI MIR OD OOSPODINA. Svijet ito stariji to gori biva. To je rijed koju desto opetuju starci, ali je mladji ne shvataju jer im fali iskustvo proilosti a ne tare ih briga za buduinost. . Ima ipak jedna druga rijed koju svi razumiju, a ta je: na mladjima svijet ostaje. Takovo 6e biti da- nainje i buduie dru5tvo kakovi budu pojedinci, koji ga budu saiinjavali; bude li namm ladei posluSnai iudo- redna, nema dvojbe da ie i cijelo druitvo biti takovo. Zalosno i danomidno iskustvo uvjerava nas ipak da nam je upravo danainja mladei i neposluina i ne- dudoredna, bez Vjere i bez stalnih zdravih nadela, mladei koja ne priznaje vlasti niti roditelja niti starje- 5ina, jer ne poznaje i jer omalovaZujeB oiju vlast. -4- -5- Ljudi su i u proilim vjekovima i i bili nepo- Uzalud bi roditelji bili poklonili svojoj djeci slu5ni, jer je narav po grijehu is"toridjenioilmi u pokvarena ovaj vremenitii ivot kada oni nebi uputili svoju djecu uvijek bila sklcna na zlo, ali ipak grijeh je bio sma- na takav kr5ianski Zivot kojim bi djecaz asluiilav jedni tran prekriajem Boijeg zakona, i svak je bio uvjeren ' Zivot i konadnu sreiu. lpak na ialost roditelji valjda da je neposluh teiko pomanjkanje podloZnosti odinskoj nijednu drugu svojud uZnostt ako ne zanemarujui nepo- vlasti i onoj zakonitih starjeiina. Danas na ialost ljudi znaju kao ovuI te valja priznati,d a smo se u tom drukdije sude; toliko prekriaji Boijih zapovijedi koliko pogledud o skrajnostiiz nevjerilpi redajamas vojihs tarijih. oni ljudskih zakona ispridavaju se na temelju krivih Bilo je vrijeme kada je po nauku sv. petra svaka naiela, Sto su plod strasti i krivog mi5ljenja, a idu za obitelj bila kao jedno domaie svetilte, u kojemu su tim da se opravdaju zla djela. Zlo je to koje mi svi stariji bili smatranik ao sveienici.l) U to doba svaka oplakujemo, ali ih ima malo, koji bi znali koji je tomu je kuia bila hram, u kojemu su se dnevne molitve pravi uzrok. Uzrok te opie nevolje jest pomanjkanje zajedno molile; u tim kuiama Vjera je upravljala dobrog uzgoja. Na sve nadine nasioji se protuma6iti cijelim Zivotom a strogo su se opsluZivali zakoni tu danainju moralnu nevolju i izmi5ljaju se razni po- Boiji i zapovijedi sv. Matere Crkve, te se je znalo ku5aji da se rijeii tako zvano socijalno pitanje, a za- koji su dani posta a koji nemrsa i vjerno ih se ;" dudo je kako se pri tomu zaboravlja da je svemu opsluiivalo. Oh kako je bilo lijepo vidjeti kako roji- ovomu zlu izvor u domaiem uzgoju. Naravno je dakle telji 6esto puta kroz godinu pristupaju s djecom na da ljudi, ne poznavajuii taj izvor, bivaju sve to gori sv. Sakramente,k ako svi zajedno u blagdanez apo- te svijet brzim korakom ide u susret socijalnoj i vjer- vijedanep oboZnos luiaju sv. Misu! U takovimk uiama skoj propast;. Bez ovog domaieg uzgoja niti Skola izvanjsko poiteno vladanje i5lo je usporedos a dubo_ moie postignuti svoj uzviSeni cilj niti ie se ikada dr- kom poboZnoS6ud uie. Toga radi u detvrtom vijeku Zavni zakoni pripravno i tadno vriiti. Zato je najvainija zloglasni car Julijan odmetnik, koji je htio ponorrno duZnost i najsvetije zvanje roditelja da kriianski uzgoje uskrisiti u carstvu rimskom poganstvo, znao bi iesto svoju djecu i da pomno bdiju na nlihovu nevinost. reii svojim poganskimp odanicima,Z irrit" destitoi po- "Svakako je potrebito, pisao je veli'ri Papa Lav XIII, Steno kako iivu kriiani eda budete mogli uspo;ta- da roditelji svim svojim silama nastoje oEuvati nevinost viti itovanje bogova. svoje djece i odmah iz rane ih mladosti priviknuti na Tako su Zivjeli prvi kriiani, tako su viie manje krjepost. .foi iz malih nogu nek se djeca naude sinov- osim rijetkih iznimaka iivjeli i naii djedovi kojih sL_ skom ljubavi ljubiti Boga i po5tivati njegovo Veli6an- damdesetg odina natrag. Od onda Vjera je ialiboZe stvo-; nek se pokoravaju vlasti vladara i zakona; nek poiela gubiti onaj svoj sveti upliv, nestalo je sinovske se opru pohoti te se savjesno drZe reda, koji je Bog ljubavi, domaieg posluha i reda, vjernosti izmedju po- postavio u druitvu i u obitelji.l) 1) Encycl. Qgod Apostolici muneris. 2) 7. Petr. 2, 9. -6- -/- danika i vladara. Cijeli se je druStveni red poremetio, Uzgoj mora da obuhvaia cijeloga dovjeka, koji jer je malo po malo u obiteljima propadao ozbiljni je sastavljen od tijela i od neumrle duie. Zato kri6anski krlianski uzgoj a time i vjersko owjedodenje i mo- uzgoj ne smije da se ogranidi na samo usavrlivanje ralno vladanje. I danas iza devetnaest vijekova kriian- tijela, vei osobito i na prvom mjestu mora iii za tirn stva svijei je jednostavno postao poganskim, kako nas da usawii duh, koji je plemenitiji i uzviieniji dio 6o_ to najbolje uvjerava ovaj danainji grozni rat. vjeka. Djeca kr5ianskih roditelja po iv. K.ltenju po_ Ljudi se ne iacaju ni najnepoitenijih sredstava staju hramovi Duha Svetoga i baitinici vjednog bla_ samo nek se dodje do odredjenog cilja. Stari su Grci ienstva, te sa godinama moraju uvijek tako upravljati i Rimljani prodavali roba za 86 kruna, danas ljudski svojim Zivotom eda postignu ovo blalenstvo. Samo iivot cijeni se i joi manje, te se gadnim i neduve- kr5ianski uzgoj moie da ih sigurno vodi do ovoga nim cinizmom govori o ljudskom materijalu kao da su nadnaravnogac ilja. Stoga kriianski roditelji, ma kojerlu Ijudi pu5ke i mitraljeze, kojima ratujuia drZava raspo- oni staleiu i poloZaju pripadali, moraju smatrati najoz- laie da ili baci u Zdrijelo neprijateljskih topova. Fali bilnijom svojom duinoiiu uzgajati svoju djecu u kriian_ nam kriianskog uzgoja pak zato nemamo niti Ijudskog skomu duhu i po nadelima i uputama sv. Vjere. Oni duvstva. su prvi i naravni uzgojitelji dovjeka, gradjanina i krjia- U svom lanjskom pastirskom pismu o sv. Zenidbi nina; i ako oni povjeravaju drugima uzgoj svojedjece, govorio sam o duinostima koje imaju roditelji prama najpreia njihova duinost jest paziti i zahtlevati da svojoj djeci, a samo sam se u kratko dotakao duZnosti uzgojitelj bude proiet duhom kriianskim i da uzgoj koju oni imadu da kr3t'anski uzgoje svoj porod. Ali je bude religijozni i moralni, jer se uzgoj po sebi odnori ovo pitanje tako vaZno, te zasluiuje da se potanko o najprije na moralni iivot te popravlja i upravlja duv- njemu raspravlja. Jer o uzgoju ovisi buduinost Vjere stvima djeteta nastojei da ono stede sve potrebite i druitva. Zato sam odludio da Vam o tom velevainom krjeposti. pitanju govorim u ovogodiSnjem pastirskom listu. Uzgojitelj mora prihvatiti svaku prigodu eda u srce djeteta ulije dobre osjeiaje i da ga privikne na Uzgajati ,n"di porJno f,ratiti iud djeteta te ju krjeposnaldjela po kojima ie ono postati poitenim vjeZbati eda se ona 5to je moguie savrieniie razvije; dovjekom, dobrim gradjaninom i valjanim kriianinom. zato uzgojitelj mora da kroti i da se bori proti zlim Ali do svega toga nede se nikako moii doii ako nagnuiima, 5to se nalaze u ljudskoj naravi oslabljenoj sam uzgojitelj nije uvjeren kriianin. uslijed istodnog grijeha; na taj nadin dijete uz pomoi milosti Boije, koja ne fali nikada, postaje sposobnim Ljubiti djecu zahtjev je to tako jak prirode da eda postigne svoj cilj na ovoj zemlji ; a taj je biti ga nije moguie nikako uguditi. I ova ljubav ito ju korisnim dlanom druitva i postignuti jednoi zadnju roditelji iute prama svojoj djeci i priroJleno im ,r;- svrhu za koju je dovjek stvoren t, j. spasenje du5e. stojanje oko njihovog dobra, nameiu roditeljima naj_ teZe duinosti, koje se odnose na tijelc, djece ;oS " -8- -9- vi5e na rrjihovu dudu. Tko dakle zanemari pravi uzgoj pogre5kei do potrebe ljubeznoih kazniti; 4.) pred- svoje djece pokazuje se bezdu3nim prama njima i njaditi im dobrim primjerom. podinjava izdajstvo prema doviedjemu druitvu kojemu Govorit iu vam naposei potanko o svim ovim djeca pripadaju, a Sto je joi gore takovi roditelji po- duZnostima. staju nevjerni i buntovni proti Crkvi diji su oni i njihova djeca sirrcvi. Zato sv. Pavao kaZe: ,,Ako se iovjek ne brine za svoje, osobito pak za domaie, on Djeca su zalog lto su roditelji primili od Boga. je zanijekao Vjeru i gori je od nevjernika",') j"t se O kojem zalogu oni de jednog dana morati poloZiti ne drZi vjerskih propisa, ne upravlja svojom obitefii najstroii radun Stvoritelju. Zato su roditelji duini ito po nadelima sv. Evandjelja i tako je gori od nevjer- prije mogu krstiti svoju djecu. Tko preko jednog mje- nika, jer su isti pogani upuiivali svoje domaie na seca zanemari krstiti svoje diiete, smrtno grijeii. Mo_ Stovanje kipova a navlaS kuinih bogova. Sveto Pismo raju nastojati da pouie svoju nejaku djecu u onim na sijaset mjesta zapovjeda roditeljirna da se brinu za temeljnim istinama,k oje svakako mora da znades vaki svoju djecu i da svim silama nastoje oko njihovog kr5danind a se moie spasiti.T ijelo i duiu djeteta po_ vremenitog i vjednog blagostanja. Isukrst kad je uzvisio 6ima se uzgajatid anom kad se ono rodilo. p" k"o ito Zenidbu na dast pravoga sakramenta, htio je, kako sam j,ev trevriAkvo irzzrlriJjesuErrirt is! .lar ouud booolelesfsl,t i, kKoofiuu jJe na sseebbee nnaa_- vam to predodio u svom lanjskom korizmenom pastir- vuklo pokvarenim maj6inim mlijekom, tako ga je te5ko skom listu, pruZiti roditeljima pomagala i osobitih mi- osioboditi od zlih navika, koje je mlijekorn ususnulo, losti kojima ie oni moii lakie i uspjeinije uzgajati u govori jedan dubokoumni pisac i nadodaje: potrebito katoli6koj Vjeri svoj porod. Suvi5e htio je Isus da je priviknuti djecu na krjepost viie i prije navikom Zenidbeni vez bude nerazrjeiiv eda roditelji medju- nego li poukom. 1) Vjerskim uzgojem mora se zapo_ sobno i doiivotno vezani budu se mogli zajednidki ieti od zipke. Nije nikada prerano poieti ulijevati u posvetiti kriianskom uzgoju svoje djece. Roditelji imaju djetinju duiu duvstva Vjere i poboinosti, koJa osta- svetu duinost uzgajati djecu u ljubavi Boijoj eda lju' vljaju u djetetu dobar utisak kroz cijeli njegov Zivot. beii Boga i opsluZivajuii ovdje na zemlji nj-egove sv. Velika je i kobna pogreika misliti da se moru Eekati zapovijedi budu spaieni. Zato moraju: 1.)'oni sami dok dodje dijete na dobu razuma da mu budej mogao najprije uditi svoju djecu, zatim nastojati da ih drugi govoriti o Bogu i o Boijim stvarima. poude u vjerskim istinama, i na vrijen e priviknuti ih Ima ih na ,ialost koji protivno misle a vodja im na vrienje kriianskih duinosti; 2.) paziti na njihovo je zloglasni bezvjerac lvan Jakov Rousseau, [oji u vladanje i duvati ih od svake pogibelji da se pokvare; svojem nedostojno pohvaljenom Emilu, tom filozofskom 3.) pametno ih opominjati, odludno popravljati njihove 1) 1) Cesare Balbo. Pensieri ed esempi pag. 142. 1. Tim. 5, 8. II. ediz. Firenze Le Monier 1856. -10- - 11 - romanu o uzgoju' govori nam o jednom svojem po- proklestvo u kojem se svi ljudi radjaju uslijed grijeha sebnom nadinu uzgajanja koji se ne moZe nikako istoinoga, od kojega proklestvab ijahu oslobodjenip o prihvatiti, buduii on uvjerenja da se za uzgoi djeteta zaslugamaS pasitelja,k oji je postao dovjekop i umr6 ne smije nitko drugi brinuti osim jedine majke pri- za nas na KriZu. Sjetite ih na zaslugek ojih\ postali rode. A jedna ovakova bezboina knjiga bila je pre- dionicima po sv. Kritenju i nek ne zaborave nikada vedena i na hrvatski jezik te na Zalost resi knjiinice na ovo izvanrednod obrodinstvoO tkupitelja i na ob- nekih naiih zavoda. veze kojima su se na istom obvezali. Kao ito se sjeme u jeseni badeno u zem\u u Naudite ih napokon kako je neophodnop otrebito istoj razvija eda kasnije proklija i donese plod, tako i moliti se Bogu, od koga nam je svako dobro vreme- dijete od dvije tri godine i ako ne moie da upozna nito i vjedno, a komu smo duZrris luiiti vr5eii njegove krjepost, poboZnost i vjerske istine, ipak ono prima zapovijedi.T elko grije5e oni roditelji koji zanemaruju pojmove ovih istina, koje ostaju u njegovom njeZnom pouditi, pa bilo to i preko drugoga, svoju djecu u ,r"u i tu oZivljuju te se u svoje doba pokazuju i do- prvim poiecima katekizma, te ih nauditi Vjerovanje, nose onaj plod komu se inade ne bismo mogli nadati 10 zapovijediB oZjih i 5 zapovijedis v. Matere Crkve. kada bi se te istine bile saopiile djetetu u kasnijoj Pogredkaj e misliti da je vjerska pouka samo duinost dobi. iupnika ili uditelja,j er ta pouka mora zapodetiu obi- Majka ne 6eka da joj dijete dodje na dobu ra- telji i to u materinomn arudaju. zuma eda mu kaZe tko je njegov otac a joi manje Na vrijeme Saljited jecu na Skolu i u crkvu na smije Eekati da mu rede da on u nebu ima milog Oca, nauk kridanski, budite pri ruci vjerouditeljimai udite- koji ga je stvorio i ko.ii je za njega umro na KriZu ! ljima odluino braneii njihovu vlast i njihov ugled Kako ito se u vaSoj djeci razvija um tako uspo- pred vaiom opornom djecom,j er nema stvari koja bi redo nastojte, dragi roditelji, da tumadite zornim, viSe prijedila i usporivalau spjeh Skole od omalovaZi- jednostavnim i lahkim na6inom prve temeljne istine vanja i ozloglaiivanjau ditelja i udionice.A ipak rodi- na5e sv. Vjere. Upoznajte ih s onim dragim Bogom, telji ne rijetko govore i ako moida nehote proti udi- koji ih je stvorio, govorite im o svrsi radi koje su na telju i proti 3koli, koja kadkada ne donosio naj uspjeh ovoj zemlji i desto im predo6ujte njihovo odredjenje koji od nje traZimoa to uprav zato jer se nepravedno za drugi Zivot, koji ie za uvijeke traiati i u komu ie pred samim udenicimag ovori proti 5koli, i to bai od oni biti vjedno ili sretni ili nesretni prama njihovim onih kojima bi moralo biti najviie na srcu redovito zaslugama. pohadjanje 5kole. Priviknite k tomu vaiu djecu na Va5a mora biti briga, o roditelji, uvieriti djecu molitvu, nek se naudem oliti poboino sklopljenim ru- va5u da je njihova duSa neizmjerno dragocjenija od kama i nek im za njihove molitve odi budu uprte tijela, i predoditi im sve 5to je milosrdni Isus uiinio prama nebu ili prama kojoj naboinoj slici, kojih ne da spasi njihovu duSu. Ne zaboravite sjetiti ih na ono bi smjelo nikada manjkati u kriianskim kuiama, jer, -72- -13- eda se i u djeci bude sve viie razvijalo iuvstvo po- uzgojena. AIi ako se pokvarenom i razuzdanom iivotu boinosti, potrebita je zorna obuka. Odmah u po- pridruii nepoznanje vjerskih istina, moie se kazati da 6etku oprite se njihovim neurednim zahtjevima i hirima, takvoj nevolji nema lijeka. U tome slu6aju iivi se bez jer sv. Pismo veli da dijete prepuiteno svojim ieljama grizoduija i bez grizoduija se provodi nepoSteni i na sramotu je materi. 1) bezboZni iivot do kraja. Nema nikakve nade da i,e se Duh Sveti nam kaZe, da se sva mudrost dobrih popraviti pokvaren i u vierskim istinama neupuien sin. sinova dade svesti na posluh i na ljubav ; 2) a da vi I ove ialosne posljedice nepoznavanja katekizma mo- postignete jedno i drugo nema vam uspjeinijeg sred- raju vas jednom uvjeriti o nuZdi i o duZnostil to imate stva do sv. Vjere; pa i po ovom se vidi kako j" po- da sa svim nastojanjem uzgojite vaiu djecu u kr56an- trebito io5 iz malih nogu uzgajati djecu u istinama skim istinama i da istoj joi iz malih nogu usadite u naie sv. Vjere. Budete li nasiojali udvrstiti va5u djecu srce duvstva poboZnosii i straha Boijega. u poboZnosti, bit ie vam lahko privesti ih na vrienje Nepoznavanje vjerskih istina i vjerskih duinosti' ma bilo koje duZnosti, jer ie oni u vaiem glasu pri- u kojem roditelji puitaju rasti svoju dject, jest prvi i poznati glas Boiji i iutit ie se duini u savjesti ne najpoglavitiji uzrok pokvarenosti te djece i prerane kriiti ga. Dobra nadela usadjena u srce djece joi za njihove izopadenosti i uzrokom je ne samo njihovog mule.,ih nogu, bit ie im uvijek od koristi, pa i u slu- vjednog osudjenja, nego i propasti njihovih nesretnih 6aju da sadju stranputice, jer ova nadelaj ednoi usvojena roditelja. Mnogi roditelji tvrde da oni nijesu u stanju ne zaboravljaju se sasvim nikada vi5e. Teiina i Zestina poudavati svoju djecu u vjerskim istinama jer ih oni strasti moii ie zaista donekle prikriti i uguiiti ta na- sami nepoznaju. Ali ih ovo njihovo neznanje ni naj- 6ela, ali valaj ne ie ih nikada sasvijem izbrisati iz manje ne ispridava, jer su oni po duii duini i kao njihove du5e. I kada se ova nadela nadju u opreci i u krSdani i kao roditelji poznavati krSianski nauk. Stoga, piotuslovlju sa pokvarenim Zivotom ito se provodi, odazivljrrjuii se naredbama sv. Crkve ja sam u mom onu ie uvijek probuditi u dnu savjesti grizodulje, lanjskom pastirskom listu naredio, da nitko ne smije koje osvjeiiuje ljude osobito za vrijeme kakve nevolje biti pripuiten k sakramentu sv. Zenidbe, ako nije prije ili bolesti. U ovim bo prilikama ovo se grizoduije na posebnom ispitu dokazao da dostatno poznaje vje- najjaie pojavljuje i najlasnije se probudjuju dobra na- ronauk kriianski. iela 5to smo usisali u .ljetinstvu. Mnogo primjera po- *** tvrdjulu nam ovu istinu, te ne smijemo nikada potpuno i"gutiti nadu, da ie se na bolji put povratiti i zalu- Da vam djeca budu valjano uzgojena nije dosta, tala osoba samo ako je ona u djetinstvu bila kr5ianski dragi roditelji, da ih samo poudite u prvim poiecima sv. Vjere i da u njima joi malenima usadite poboinost -1 Prov. 29, 15. i sveti strah Boiji, vei je vaia prestroga duinost da 2) Eccl.3 , 1. budnim okom pratite i njihovo vladanje, te da ih do l'1 -74- -15- potrebe zgodno opomenete. Budna pomnja ide za tim nevjerna ljubav. Sto kodtakovih prestava naude djeca? I da zaprije6i izopadenost djece, a ozbilnoj opomeni te Zle i pokvarene misli radjaju se u njihovoj glavi, slabi do potrebe i kazni cilj je da dijete poprave i da ga se volja za radom dok se jada volja za igrom i za u buduie o6uvaju od pogrjeiaka. A buduii da je zabavama. Ipak kazaliite u svojem prvom podetku i mnog'o lasnije preteii zlo nego li od njega lijediti, kod Grka i kod Rimljana imalo je posve uzgojnu iso- odevidiro je da je painja i nadzor najvainije, alije ovo cijalnu svrhu: bilo je kazaliStep revaZnims redstvom mo- uprav ono 5to na ialost mnogi ter mnogi roditelji za- ralnog i estetskog uzgoja, jer je bilo sve udahnuto nemaruju. pravom umjetnoiiu i zdravim nadelima; dok danas, Kao iuvari svoje djece moraju roditelji budnim osim rijetkih iznimka, postalo je sredstvom pokvare- okom bdjeti nad njima a osobito piziti, s kim se oni nosti i izopadenosti, jer namjerom da ide u susret druZe bilo u kuii bilo na dvoru. Njihova je duZ- ljudskim strastimaz aboravilo je i na uzvilenost,umjetnosti nost s toga odaledivati od svoje djece sve ono Sto i na svetost po5tenog vladanja, te je predesto grobom bi istu moglo sablazniti, kao zle slike i ne lijepe pri- nevinosti. zore. Zle posljedice pokvarenosti u koju je upala mladeZ Paziti ie roditelji da li njihova djeca poboino i obojega spola pohadjanjem bezstidnih i bezvjerskih redovito vrie svoje kriianske duinosti i kako se vla- kinematografskih prestava od dana na dan rastu i daju u crkvi, te ie ih drZat daleko, kao od ljutice sve vi5e zabrinjuju starije, koji se snebivaju sa sve zmije, od pokvarenih drugova, ne ie im nikako i ni- veie razuzdanosti jadne mladeZi. kada dopuitati da pohadjaju pogibeljne prestave bilo Danomi:e u kinematografima bezstidno ali na ia- kazaliSta bilo kinematografa. Sve 6e svoje sile uloiiti lost pozorno prate djedaci i djevojdice najgadnije zlo- u to da ne dopanu ruku njihove djece gadni romani, iine, najbezstidnije trgovanjeljudskom pirti, najEroznija dnevnici i listovi koji siju neslogu i buntovna na6ela, ubojstva, najprostija ljubakanja, najdrzovitije kradje koji omalovaZuju i izrugavaju Vjeru i kriiansko iivljenje. zasnovane i izvedene prefriganom zlobom i'vas glib Uvaieni lijednik proilog vijeka D.r Descuret piie: naieg pokvarenog druitva, i uslijed toga ti jadnici i ,,Prestave i kazaliita uzbudjuju Zivdani sustav osobito te jadnice ne samo Sto izgube svoju nevinost prije kod iena i djece; oslabljuju fizidke sile i pospjeiuju nego 5to su joj upoznali vrijednost, vei i samu uia- razvitak erotiEkih strasti. Romani prouzrokuju iste po- snost pred najveiim zlodinima, pa tako u njima ugasne sljedice a k tomu usadjuju sklonost na strah, razuzda' svako moralno duvstvo. nost i samoubojstvo". 1) Ovaj sud potvrdjuje i glaso- Dok po svojoj pastirskoj duinosti najodlu6nije viti njemadki pisac Alban Stolz, koji veli da se u osudjujem ponaSanje onih nesmotrenih roditelja, pravih ogromnoj veiini kazaliSnih prestava oboiava ne6ista i ubojica svog vlastitog poroda, koji Salju ili sobom vode svoju djecu na kinematografske prestave a da ') Scavini,T heol. mor. 12 ediz. vol. l. p. 629. se ni najmanje ne obaziru na to kakove su; molim i -16- -77 - zaklinjem sve osobe zdravog razuma i poitenog srca i porugama vrijedjaju prolaznike; i doviek se mora da bez ikakvog obzira bojkotiraju sve nemoralne i Eudom duditi kad vidi tolike zapuitene dievojiice bezvjerske kinematografe, a nek idu u susret onima gdie se skitaiu simo tamo bez idijeg nadzora. Rekao koji znadu zdruiiti dobro sa zabavnim te predstavljaju bi da su to sirote bez oca i majke, ali one imadu samo 6ine i predmete pristojne. Istodobno molim poli- svoie roditelje, koji se na Zalost ni najmanie ne brinu tidku vlast nek povjeri nadzor nad kinematografima za njih. To je prisililo sv. Ivana Zlatoustoga ustvrditi samo i jedino ozbiljnim i nepodmitljivim osobama, koje kako se neki ter neki roditelji viSe brinu za svoje 6e i znati i htjeti iskljuEiti iz javnog predstavljanja sve blago nego li za rodjenu djecu, jer zapitai li takove ono 5to se kosi sa vjerskim nadelima i moralnim roditelie, gdie im ie konj, v6 ili koja druga domaia iuvstvima. iivotinja, oni ie znati gdje SU, dok katkada djeca Povijest i iskustvo nas uvjeravaju da mladi6i bez ostaju po cijele dane na dvoru a da njihov otac ili Vjere i bez morala jesu propast svojih obitelji a kuga njihova mati ne znadu gdje su bili. Roditelji se brinu Ijudskog druitva. za svoja polja i za svoje vrtove, budno paze na upra- Ta vaia budna painja nad djecom mora da bude vitelje svoiih dobara, koja 6e morati ostaviti u baBtin- postojana; jedan sami das moie lahko pruZiti neiskusnom stvo svojoi djeci, a za djecu im deveta briga: i na djetetu prigodu da se pokvari. koncu pita taj rje6iti carigradski Patriiarka: ielite li, Oni roditelji koji su prinudjeni povjeriti drugima roditelji, obogatiti svoiu djecu ? Naudite ih, biti po- uzgoj svoje djece, moraju izabrati osobe, u koje se Stenima.1 ) oni mogu potpuno pouzdavati, i zavode, u kojima se Nije sve iedno da li je dijete ovdje ili ondje, na prvom mjestu pazi na Vjeru i moral. Smrtno grijeie da li je u ovom ili onom druitvu, da li govori sa osobam oni roditelji, koji povjeravaju svoju djecu osobama poBtenim ili sa neopreznom 6eljadi, jer na Zalost ne pokvarenim i bez Vjere, osobama koje su kadre izo- fali ih, koii znadu voditi i najbestidnije razgovore i paditi svoje gojence bilo svojim krivim nadelima, bilo pred nevinom djecom; zato sv. Pavao na vie6nu sra- svojim hrdjavim izgledima ili jednostavno svojim vjer- motu nekih krSiana, koii ne znadu govoriti nego o 1) skim indiferentizmom. nepristojnim i nedednim stvarima, dobacuje istima u Roditelji nek drie uvijek na oku svoju djecu lice ove rijedi uzete od glasovitog poganskog komi- tako da ne bude nijednog dasa u kojemu ih ne bi iara Menapdra: ,,Bestidni razgovori kvare dobro vla- vidili ili ne bi znali gdje su i s kim su. Zaista je danje". 2) ialosno vidjeti osobito u nalem gradu toliku raspu- Ne smiiemo se duditi 5to se mnogi roditelji sne- Stenu djecu, raitrkanu po svim ulicama, gdje svojim bivaiu kako to da su njihova djeca naudila neke sra- urlikanjem, psostima, nepristojnim rijeEetinama a Eesto ') Hom. IX in Timoth. 1) Gousset,T eol. mor. Tratt. del Dec. c. 2 S 599. ,) 1 Kor. 15, 33.